Obitelj smo koja troši oko 20 kg meda godišnje. Sve je teže naći dobar med, a u neke proizvođače smo se i razočarali jer se u nekim godinama med nije kristalizirao kao inače itd. Gdje bismo mogli kupiti kvalitetan med, preferiramo šumski i medun iz Gorskog kotara, te bagrem za djecu. Vrijes i lavandu iz Dalmacije već godinama nismo uspjeli pronaći.
Postoji više načina za prepoznavanje kvalitete meda dok se patvorenje pouzdano može utvrditi samo laboratorijskim analizama. Jedan od pokazatelja kvalitete meda može biti i brzina kojom se kristalizira, iako to ne mora značiti da je med patvoren. Brzina kristalizacije ovisi o više čimbenika. Neki od njih su količina vode u medu, sastav šećera, temperatura na kojoj se čuva, čistoća posude i pribora kojim se vadi i slično. Prirodni med se uvijek u većoj ili manjoj mjeri kristalizira i pri tome zadržava sva svoja vrijedna svojstva. Zreli med na tržištu mora sadržavati manje od 20 % vode. Med s više vode sporije kristalizira, ali je podložan kvarenju. Voda u med može dospjeti i ako se čuva u slabo zatvorenim posudama i vlažnim prostorijama jer on upija vlagu iz zraka. Ako med sadrži više glukoze brže će kristalizirati sa sitnijim kristalima, dok med s više fruktoze sporije kristalizira, ali su kristali grublji. Najbrža kristalizacija odvija se pri temperaturama od 10 do 20 oC, sporije ispod 5oC, a pri temperaturama višim od 27oC ostaje tekuć. Kristalizirani med dekristalizira se na temperaturi od 30 do 40oC, a više od toga ne smije jer gubi prirodna svojstva. Brže će kristalizirati i med koji sadrži više nečistoća (propolisa, voska ili slično) i peludnih zrnaca koja ukazuju na njegovu prirodnost. Na raznim internetskim stranicama mogu se pronaći savjeti o dokazivanju vode u medu, od postavljanja na papirnatu salvetu u koju se upije višak vode, karameliziranja u mikrovalnoj pećnici kad se onaj s više vode pjeni i slične metode. Što se tiče ekološki proizvedenog meda, najlakše je preko Hrvatskog pčelarskog saveza doći do adresa registriranih ekoloških pčelinjaka i proizvođača. Ako želite biti sigurni u nabavu prirodnih sortnih medova savjetujem vam da se obratite pčelarskim udrugama na području gdje se nalaze pčelinje paše određenog bilja, kao što ste i sami naveli u pitanju te zatražite kontakt s njihovim članovima koji proizvode takav med. Jedan od načina je i posjet pčelarskim sajmovima ili sličnim manifestacijama gdje se obavlja ocjenjivanje meda kao što je nedavno održana Dalmatina 2017. u Splitu, jer pretpostavljam da se na ocjenjivanje i prodaju u tom trenutku donosi samo najbolje.

Kruno LAŽEC, dr. vet. med.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVinogradarstvo pitanje br. 103
Sljedeći članakLjekovito bilje pitanje br. 43
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.