Kupila sam vrećicu suhog lišća stevije, no ne znam na koji način ga pripremiti za zaslađivanje čaja i kave?
Stevija je posve suha već nekoliko dana poslije berbe, odnosno kada njezini listovi postanu šuškavi. Tada se skidaju s grančice i usitnjavaju u sjeckalicama ili mlincima za kavu sve dok se ne pretvore u sitni tamnozeleni prah. Takav se prah može odmah koristiti kao sladilo umjesto šećera, naravno, u količini 40 puta manjoj od šećera. No, budući da bi nekima mogao zasmetati sitni zeleni prah koji pluta na površini, moguće je napraviti i sladilo otopljeno u vodi. Prema iskustvu doc. dr. Novaka, najbolji rezultati bit će ako se 2 g praha stevije pomiješaju s 1 dcl vode i sve zagrije na 80 °C oko desetak minuta. Takva se otopina prije upotrebe procijedi kroz filtar za kavu i koristi poput komercijalnih sladila.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakČarobna torta
Sljedeći članakSuzbijanje šampinjonskih mušica
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.