Kako se može razmnožiti drijenak (dren)? Naime, radi se o središnjoj Dalmaciji gdje postoje stabla drijenka i oskoruše, samo kako ih uzgojiti?


Oskoruša se može razmnošiti sjemenom, reznicama, izbojcima iz panja ili cijepljenjem. Kod razmnožavanja sjemenom, najveći je problem dugo razdoblje klijanja. Može se držati u pijesku na otvorenom (u jami dubokoj 50 cm) od berbe do sjetve u proljeće. Sjeme se također može stratificirati i držanjem 210 dana na temperaturi od 0 do 5 ºC u sanducima s pijeskom. Sjetva se izvodi na dubini od 1,5 do 2 cm. Kao podlogu za cijepljenje može se koristiti sjemenjak oskoruše, izdanci bijelog gloga ili mušmula (slabija bujnost i veća rodnost).

Drijen se može razmnožavati sjemenom, reznicama, povaljenicama krajem ožujka ili cijepljenjem na spavajući pup u kolovozu. Kodm drijena je razmnožavanje sjemenom također vrlo dugotrajan postupak. To se može napraviti tako da se sjeme stavi u vlažni pijesak 120 dana na temperaturu od 20 – 30 ºC, a zatim 30 do 120 dana na temperaturu 1 – 13 ºC.

Prethodni članak11. znanstveno – stručno savjetovanje hrvatskih voćara
Sljedeći članakCijepljenje presadnica povrća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.