Od prijatelja koji imaju vikendicu i vrt, a i susjeda s vrtom često dobivam rezano cvijeće. Kako s njim postupiti da u vazi traje što dulje?


Rezano cvijeće, osobito jednoljetnice izvrsno podnose život u vazi (ovisno o vrsti i sorti 4 – 10 dana), a većina nakon reza bujnije cvate. Trajnost rezanih cvjetova može se znatno produljiti, uz poštivanje nekoliko jednostavnih pravila. Bere se ujutro ili navečer, kad su biljne stanice maksimalno opskrbljene vodom. Rez mora biti čist i gladak, pa se reže oštrim nožem ili škarama. Odrezane stapke stavljaju se odmah u posudu s vodom, koja mora biti nadohvat ruke. Prilikom aranžiranja u vazi uklone se svi listovi s dijela stapke koji dolazi u vodu, kako bi se spriječilo njihovo truljenje i voda ostala što čišća, a stapku je dobro ponovno podrezati držeći je pod vodom. Ovaj put reže se pod kutem radi veće površine za upijanje. Aranžman se drži na hladnijem mjestu, daleko od izravna sunca, a voda svakodnevno mijenja.

Prethodni članakLjekovitost propolisa
Sljedeći članakLiker od jagoda
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.