Kakva je to tekuća sjetva naklijalog sjemena povrća, koje su vrste povrća i u čemu je prednost takvog načina sjetve?
Uspješnija izravna sjetva nekih povrtnih vrsta moguća je sjetvom sjemena naklijalog u optimalnim uvjetima i disperziranog u tekućem mediju, čime se ostvaruje ranije i istovremeno nicanje važno za ostvarivanje većeg sklopa, ujednačenog biljnog rasta i berbe. U usporedbi s konvencionalnom izravnom sjetvom “suhog” sjemena u tlo, najveća je prednost sjetve naklijalog sjemena, disperziranog u tekućem mediju, što se faza klijanja odvija u optimalnim uvjetima prije polaganja u tlo. Sjetvom naklijalog sjemena izbjegnuti su uobičajeni problemi koji se javljaju u proljeće tijekom klijanja u hladnijem tlu, a koji dovode do sporog i neujednačenog nicanja čija su posljedica manji sklop i prinos te kasnija berba. Ustanovljeno je da naklijale sjemenke različitih povrtnih vrsta (rotkvica, riga, špinat, blitva, peršin, mrkva, radič, cikla, matovilac, tikvica, krastavac i dr.) mogu nicati 10 do 20 dana ranije nego “suho” sjeme posijano u hladno tlo. Tehnika tekuće sjetve primjerena za komercijalnu proizvodnju još uvijek je u razvojno-istraživačkoj fazi, dok je na manjim površinama zbog jednostavnosti postupka prihvatljiva amaterskim i manjim proizvođačima povrća.

dr. G. K.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 107
Sljedeći članakOstalo pitanje br. 92
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.