Nakon smrti moga oca naslijedila sam 1/2 stana u kojem je on živio zajedno sa stricem koji je naslijedio drugu polovicu stana. Iako nema stalna primanja za režije, stric nije htio prodati stan. Rekao je da će za režije imati, a stižu opomene i ovrhe zbog neplaćanja računa. Kako prodati dio stana ako suvlasnik (stric) nije za nikakav dogovor?
Svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice i to mu pravo ne zastarijeva. Naravno, najjednostavniji način razvrgnuća je dobrovoljno razvrgnuće suvlasničke zajednice (u Vašem slučaju stana) i to zajedničkim sporazumom svih suvlasnika (Vas i Vašeg strica). Suvlasništvo se može razvrgnuti na način da jedan od suvlasnika isplati ostale. U tom slučaju jedan od suvlasnika postaje isključivi vlasnik cijele nekretnine, a drugi suvlasnik dobiva odgovarajuću vrijednost u novcu. Ukoliko se odlučite za prodaju svog dijela stana, a ne za razvrgnuće suvlasništva, za prodaju Vaše polovice ne trebate uopće kontaktirati strica. Naime, suvlasnici samostalno raspolažu svojim suvlasničkim dijelovima i za takvo raspolaganje nije potrebno odobrenje ostalih suvlasnika. Praktično je pitanje da li ćete i za koju cijenu moći prodati samo pola stana, no pravno je takav posao moguć i valjan.

N. T.

Prethodni članakProcedura prenamjene stana u poslovni prostor
Sljedeći članakKoja je mogućnost zamjene predstavnika suvlasnika?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.