Ukoliko je stan upisan kao poslovni prostor, što to meni kao potencijalnom kupcu znači – osim što mi banka ne može dati stambeni kredit na nešto što nije stan? Koja je procedura prenamjene iz poslovnog u stambeni prostor? Tko to obavlja i koliki se troškovi mogu očekivati? Radi se o stanu na prvom katu stambene zgrade, u naturi stambenom prostoru.
Činjenica da je stan upisan kao poslovni prostor, znači da se u njemu može i stanovati (banka utvrđuje da li će za kupovinu takvog stana odobriti kredit), a u njemu se može obavljati i određena poslovna djelatnost. Vezano za postupak prenamjene, potrebna vam je potvrda županijskog ureda, odnosno, ukoliko je stan u Zagrebu, potvrda ureda Grada Zagreba nadležnog za izdavanje građevinskih dozvola, kojom se potvrđuje da je temeljem prostornog plana moguće izvršiti prenamjenu objekta u stambeni prostor. Potom je potrebno angažirati ovlaštenog geodeta, koji će izraditi geodetski elaborat, te na temelju prijavnog lista evidentirati način uporabe nekretnine u katastarskom operatu. Katastar po službenoj dužnosti šalje prijavni list u zemljišne knjige u kojima se potom evidentira ta promjena. Troškove će najbolje procijenit stručna osoba – ovlašteni geodet. Prenamjenu možete provesti i vi i prodavatelj. Ukoliko želite da se prenamjena obavi prije nego što kupite stan, možete u kupoprodajnom ugovoru naznačiti kako će isplata kupoprodajne cijene uslijediti nakon što prodavatelj izvrši prenamjenu.

N. T.

Prethodni članakImaju li sestre pravo na nužni dio?
Sljedeći članakProdaja polovice stana
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.