Prije mnogo godina osnovan je nužni prolaz i ucrtan je u katastar. Nekretnine koje su koristile taj prolaz za pristup sada imaju mogućnost pristupa drugim putem i javnim putem. Ima li vlasnik nekretnine koja sada ima izlazak na javni put pravo i dalje koristiti nužni prolaz?
Pravo prolaza prestaje ako služnost izgubi razumnu svrhu. Ako vlasnik susjednog zemljišta sada ima mogućnost izlaskia na javni put neposredno sa svog zemljišta, tada ne postoji više svrha nužnog prolaza. Ukoliko se stranke ne mogu dogovoriti o prastanku tog prava, odluku će na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine (po kojoj ide nužni prolaz) donijeti sud bez obzira na pravni temelj na kojem je ta služnost bila osnovana. Sud će ukinuti nužni prolaz, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz ili jednako prikladan prolaz koji vlasniku poslužnog zemljišta čini manje štete, ili ako postoji jednako prikladan javni prolaz. Stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću (ako nije osnovana na neki drugi način npr. ugovorom, odlukom suda i dr.), ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakMože li nepismena osoba potpisati ugovor o darovanju?
Sljedeći članakPileći souvlaki s tzatziki umakom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.