Sastojci (4 osobe):
Za souvlaki:

– 4 veća pileća prsa (oko 1 kg)
– 4 – 5 žlica maslinovog ulja
– sok 1 limuna
– 2 češnja češnjaka
– 2 žlice sušenog origana
– sol i svježe mljeveni papar
– drveni štapići za ražnjiće

Za tzatziki:
– 1 svježi krastavac
– 2 češnja češnjaka
– ¼ šalice ekstra djevičanskog maslinovog ulja
– 500 g grčkog jogurta
– 1 žlica crvenog vinskog octa
– sol

Priprema:
1. Piletinu operite, pobrišite i narežite na veće (oko 3 cm), što pravilnije kocke. Zatim piletinu stavite u veću staklenu zdjelu, te joj dodajte sve sastojke za marinadu: maslinovo ulje, sok limuna, vrlo sitno sjeckani češnjak, sušeni origano, te sol i papar. Sve dobro promiješajte rukama, pokrijte plastičnom folijom i ostavite u hladnjaku barem sat vremena da se marinira.
2. Za to vrijeme pripremite tzatziki. Sitno nasjeckajte češnjak, pa ga pomiješajte i malo izblendajte štapnim mikserom s maslinovim uljem. Krastavac ogulite i maknite mu veće koštice, ako ih ima. Naribajte ga na veće rupice ribeža, malo posolite i popaprite, pa ostavite sa strane oko 10 minuta, da pusti vodu. Ocijedite ga rukama.
3. U zdjelici pomiješajte ocijeđeni krastavac, češnjak s maslinovim uljem, grčki jogurt, vinski ocat, te prstohvat soli i svježe mljevenog papra. Miješajte (ili izblendajte) dok se sve ne poveže. Poklopite zdjelicu i stavite u hladnjak da se umak ohladi.
4. Napravite souvlaki tj. ražnjiće. Marinirane kockice piletine nabodite na drvene štapiće dosta gusto. Ugrijte jako grill tavu, poškropite s malo ulja, pa pecite ražnjiće oko 8-10 minuta s obje strane, okrećući po potrebi dok ne dobiju lijepu boju i ne budu pečeni. 5. Poslužite souvlaki s toplim pita kruhom i rashlađenim tzatziki umakom.

Savjet više:
Pileći souvlaki se u Grčkoj obično poslužuje s malo narezanog ljubičastog luka i rajčice, obavezno uz pita kruh. Uz njih Grci često poslužuju i pomfrit, kao i neizostavni tzatziki umak.
Između svake ture pečenja ražnjića, malo prebrišite tavu papirnatim ručnikom da uklonite eventualne zagorene komadiće marinade.

Recept iz knjige: /kuhaj-slano-kuhaj-fino/

Prethodni članakNužni prolaz i prava vlasnika
Sljedeći članakAgencija odobrila 769 projekata malih poljoprivrednika vrijednih 87,5 milijuna kuna
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.