Kupio sam poljoprivredno zemljište 1982.g. i od tad sam u posjedu tog zemljišta. U zemljišno-knjižnom uredu u Varaždinu rečeno mi je kako je jedan dio predmetne čestice vlasništvo Republike Hrvatske. Kod Državnog odvjetništva u Varaždinu podnio sam zahtjev za ispravak pogrešno upisanog vlasništva, ali su mi odgovorili da za stjecanje vlasništva moram biti u posjedu četrdeset godina. Prethodni vlasnik tog zemljišta bio je u posjedu od 1968.g. U posjedu sam trideset i tri godine, imam li pravo sada podnjeti zahtjev za ispravak pogrešno upisanog vlasništva?
Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavka 2. i 3. članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Ako je posjed zakonit, istinit i pošten dosjelošću na nekretnini Republike Hrvatske se može postati vlasnikom nakon dvadeset godina, a ako je posjed barem pošten samostalni posjed treba trajati četrdeset godina. Sudskom praksom zauzeto je stanovište da rok za izračun tih godina teče od dana 01.01.1997.g., odnosno od stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja (pravo na posjed) npr. ugovor, darovanje, nasljeđivanje i sl. Posjed je istinit ako nije pribavljen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao, niti s obzirom na okolnosti, imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Dakle, za utvrđivanje vremena koje je potrebno da steknete vlasništvo dosjelošću potrebno je prvenstveno utvrditi da li ste zakonit, istinit i pošten posjednik ili ste barem pošteni posjednik. Obzirom da su u nadležnom Državnom odvjetništvu – građansko pravnom odjelu odbili vaš zahtjev za rješavanje predmeta mirnim putem pretpostavljam da su procijenili da niste stekli uvjete da bi vam se priznalo pravo vlasništva dosjelošću.

D.S., dipl.iur.

Prethodni članakZagađena voda zbog kanalizacije
Sljedeći članakOborinske vode na tuđoj nekretnini
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.