Trenutno sam na porodiljnom za treće dijete. Primam naknadu kao nezaposlena osoba od 2900 kn za porodiljni dopust i dječji doplatak. Suprug radi i prijavljen je na minimalac. Htjela bih otvoriti OPG koji nije u sustavu PDV-a. Zanima me hoću li izgubiti naknade ili kakva prava na iste? Jesam li obvezna plaćati mirovinsko i zdravstveno, te postoji li mogućnost “zamrzavanja” porodiljnog na nekoliko mjeseci?
Obzirom da ste na rodiljnom dopustu za treće dijete, a suprug u radnom odnosu, financijski bi vam bio isplativije da navedenu gospodarsku djelatnost registrira vaš suprug, jer biste u suprotnom izgubili pravo na rodiljnu naknadu i dječji doplatak. Naime, u tom se slučaju obvezna davanja ne bi plaćala u punom, već u paušalnom iznosu, odnosno temeljem godišnjeg prijave poreza na dohodak. Fizička osoba koja obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva može od paušalno utvrđenog dohotka plaćati porez na dohodak u paušalnom iznosu, pod uvjetom da nije obveznik PDV-a, da u poreznom razdoblju nije ostvario ukupni godišnji primitak veći od 65 % iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a, tj. da nije ostvario više od 149.500,00 kn, da nema izdvojenih poslovnih jedinica, te da ne obavlja djelatnost ugostiteljstva i/ ili trgovine. Sukladno Zakonu o poljoprivredi i podzakonskim propisima postupak osnivanja OPG-a započinje podnošenjem zahtjeva za upis u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što je između ostalog jedan od preduvjeta za ostvarivanje državnih potpora, time da se isti podnosi regionalnim uredima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Dokumentacija potrebna za upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava: popunjen Zahtjev za upis, preslika kartice žiro – računa nositelja OPG-a, preslika osobne iskaznice nositelja OPG-a, preslika osobne iskaznice za člana/članove OPG-a, posjedovni list za poljoprivredno zemljište koje se upisuje – original (ne stariji od 6 mjeseci), ugovor o zakupu ovjeren kod javnog bilježnika (ako poljoprivredno zemljište nije u vlasništvu OPGa), državni biljezi (70,00 kn).

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakPoticaji za kokoši nesilice i opremu
Sljedeći članakŠto je Ministarstvo poljoprivrede napravilo u 2017. godini- 3,6 milijardi kuna potpore za investicijske projekte u poljoprivredi i ribarstvu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.