Živim u Puli i primam obiteljsku mirovinu nekoliko godina. Radila sam i u Sloveniji, imam li u Sloveniji nekakva prava?
Iako ste korisnica obiteljske mirovine u Republici Hrvatskoj, ne postoji prepreka da zatražite, a vjerojatno i ostvarite prava iz mirovinskog osiguranja i u Republici Sloveniji. Postoji nekoliko uvjeta za navedeno. Prije svega, trebate podnijeti zahtjev za priznanje prava na starosnu mirovinu u Republici Sloveniji i to na način da se obratite HZMO, Područnom uredu u Puli, koji će na službenim tiskanicama i sa svim potrebnim dokumentima vaš zahtjev proslijediti u Sloveniju. Ako su vaša razdoblja osiguranja u Sloveniji u trajanju od 15 godina i ako ste navršili 65 godina života, stekli ste uvjet za priznanje prava na starosnu mirovinu u Sloveniji, neovisno o vrsti prava i godinama staža ostvarenih u Hrvatskoj. Nadalje, uvjeti za starosnu mirovinu u Sloveniji su: 59 godina života i 39 godina i 4 mjeseca staža osiguranja ili 63 godine života i 20 godina staža osiguranja. Bitno je istaknuti da slovensko zakonodavstvo poznaje institut snižavanja dobne granice, radi skrbi o djeci, što opet ovisi o broju djece koje imate, odnosno za koju ste se skrbili. Napominjem, da se staž osiguranja koji ste ostvarili u Sloveniji i eventualno staž osiguranja koji ste ostvarili u Hrvatskoj zbrajaju, radi ispunjenja uvjeta za priznanje prava na mirovinu, a to što ste korisnica obiteljske mirovine, ne utječe na vaše pravo za ostvarivanje druge vrste mirovine u Sloveniji.

Mirela NOVOTNI DRAŠTATA, dipl.iur.

Prethodni članakNewsletter 2/2018
Sljedeći članakZbog kormorana šaranska proizvodnja u Hrvatskoj trpi milijunske gubitke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.