Imam 60 godinu života i 41 godinu radnog staža, odrađenog u Hrvatskoj. Spremam se u prijevremenu starosnu mirovinu s dugogodišnjim stažem. Budući da će iznos mirovine biti nedostatan, interesira me zakonska mogućnost rada uz mirovinu na ugovor o radu ili ugovor o djelu.
Obzirom da niste naveli točan datum rođenja, iz dostupnih podataka proizlazi da ste ispunili zakonske uvjete za stjecanjeprava na prijevremenu starosnu mirovinu, jer imate više od 60 godina života, odnosno znatno više od 35 godina mirovinskog staža. Ujedno napominjem da je za priznavanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika potrebno navršiti 60 godina života i 41 godina staža osiguranja. Što se tiče upita u svezi mogućnosti rada tijekom primanja mirovine, upućujemo vas na odredbu članka 99. stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, koji propisuje da se umirovljeniku koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje se mora obvezno osigurati, obustavlja isplata mirovine. Također napominjemo da postoji iznimka od navedenog, jer se navedena odredba ne odnosi na korisnike starosne mirovine koji su nastavili raditi do polovine punoga radnog
vremena uz izmijenjeni ugovor o radu, te umirovljenike koji su korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, na korisnike mirovine zbog djelomičnoga gubitka radne,sposobnosti, te ako prema čl. 99. st.6 Zakona o mirovinskom osiguranju ostvaruju drugi dohodak.
Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakPotpisan Sporazum o suradnji između Petrokemije d.d. i tvrtke Agrivi d.o.o.
Sljedeći članakJoš 9 dana za prijavu na prvi natječaj za nepoljoprivredne djelatnosti
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.