Kupio sam građevinsko zemljište na kojem namjeravam izgraditi objekt. Preko navedene čestice prolazi komunalna infrastuktura do susjedne čestice, dakle na mojoj čestici se nalaze vodomjerno okno za priključak vode i kanalizacijska šahta koje služe susjedu za priključak na javnu infrastrukturnu mrežu. Zanima me tko je dužan s moje čestice izmjestiti postojeću infrastrukturu?
Infrastruktura do brojila pripada isporučitelju komunalnih usluga, a od brojila osobi na koju glasi priključak vode. Trebate zatražiti susjeda da izmjesti infrastrukturu za vodu i kanalizaciju s vaše nekretnine na svoju nekretninu, odnosno na neku drugu površinu izvan granica vaše nekretnine, također od isporučitelja komunalnih usluga trebate zatražiti izmještanje infrastrukture do brojila. Premještaj postojećeg vodovodnog priključka korisnici mogu u pravilu dogovoriti s isporučiteljem komunalne usluge. Trebate se obratiti isporučitelju komunalne usluge, u pravilu trebate podnijeti pisani zahtjev za promjenu postojećeg stanja. Isporučitelj je dužan izmjestiti komunalne vodne građevine nakon što podnesete zahtjev i priložite isprave potrebne za premještanje te ako za to postoje tehničke mogućnosti. Provjerite u zemljišnim knjigama ima li susjed osnovano pravo služnosti na vašoj nekretnini, bivši vlasnik je mogao susjedu dati pisanu suglasnost za izgradnju vodovodnog priključka. Služnost treba biti upisana u zemljišnim knjigama kao teret na predmetnoj nekretnini. Ako je služnost upisana u zemljišnim knjigama, trebate u sudu pokrenuti postupak radi predlaganja služnosti na neki drugi dio vaše nekretnine ili trebate tražiti ukidanje služnosti. Sud će udovoljiti vašem zahtjevu ako postoji mogućnost da se instalacije postave izvan vaše nekretnine. Sudski postupak nosi sa sobom i određene troškove, pa vam predlažem da se prvo obratite isporučitelju komunalne usluge i susjedu jer u dogovoru s njima možete riješiti i pitanje služnosti.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakIzravna pomoć stočarstvu – 24 milijuna kuna za uzgoj goveda, koza, ovaca i peradi
Sljedeći članakZapuštena kuća i stabla
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.