Batat se često naziva “ slatki krumpir”, međutim on ima navodno i druga svojstva, odnosno ljekovitosti. Koja su svojstva, kako se uzgaja, dali uspijeva u kontinentalnoj Hrvatskoj?


lako se batat katkad naziva “slatki krumpir” i za jelo se priprema na slične načine, on nije krumpir. Uzgoj batata i krumpira ima neke sličnosti, no nipošto nije isti. Batat tako zahtijeva više topline od krumpira – za uspješan rast potrebno mu je 100 do 150 dana bez mraza i temperature iznad 15 stupnjeva. Razlika je i u sadnji – batat se najčešće razmnožava presadnicama, odnosno ukorijenjenim izbojima dobivenim iz korijena. Batat se u kontinentalnom dijelu Hrvatske sadi polovicom svibnja, kada prođe opasnost od pojave kasnih mrazeva. Radi poboljšavanja uvjeta uzgoja preporučuje se sadnja pod crnu foliju ili na uzdignute gredice, što olakšava i berbu.

Takve je gredice dobro i malčirati slamom. Batat je vrlo ukusan i zdrav – bogat je vitaminima i mineralima, ne sadrži masti i kolesterole, a zbog niskog glikemičkog indeksa i visokog sadržaja vlakana vrlo je korisna hrana za dijabetičare. Može se preraditi u brašno, sokove i rakiju. Listovi batata izvrsna su namirnica za hranidbu domaćih životinja, a od njih se može pripremati i ljekoviti čaj koji je okusom vrlo sličan zelenom. Mladi listovi također su jestivi kao salata.

Prethodni članakBesplatne ulaznice za sajam Fieragricolu u Italiji za sve pretplatnike Gospodarskog lista
Sljedeći članakKako iskorijeniti šilj?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.