Ovog trenutka udruga ima 50-tak članova koji drže respektabilan broj svinja i sve što proizvedemo prodamo bez problema, kaže Sonja Fažon, prva i aktualna predsjednica Udruge uzgajivača svinja Međimurja koja je utemeljena 2001. godine.

  • Koliko Udruga ima članova, te kakve odojke i svinje uzgajate i tovite?

Naša udruga ove godine obilježava 20. obljetnicu postojanja. Udruga za rezultat ima očuvanje uzgoja svinja na tradicionalan način, dakle u domaćem ambijentu, te da odojcima opskrbljuje sve one koji žele oformiti vlastito leglo ili pak svinje toviti te prodati ili preraditi u tradicionalne međimurske delicije. Ovog trenutka aktivno je 50-ak članova. Zajedno držimo respektabilan broj krmača, rasplodnica i svinja za tov. Jako je dobro što članove imamo po cijelom Međimurju, od Kotoribe do Trnovca, od Robadja do Vularije. Svi imamo odojke, a potom krmače-nazimice i tovljenike iz vlastitog uzgoja. Naši članovi krajem zime pune svinjce s odojcima i svinjama iz vlastitog uzgoja ili nabavkom (uglavnom) od naših članova, drugim riječima razmjenama ili kupnjom. Oni koji se pak bave klasičnim tovom za vlastitu preradu ili prodaju, odojke nabavljaju uvozom. Ističem kako su mali uzgajivači, svinjogojci s do 5 krmača jednostavno nestali i više se ne bave svinjogojstvom.

  • Je li razlog tome što nisu mogli prodati svoje svinje i proizvode ili nešto treće?

To nije razlog, jer mi hvala Bogu sve što uzgojimo i preradimo vrlo brzo, lako i bez problema prodamo. Razlog je što jednostavno 4-5 krmača nazimica nije ekonomski opravdano. A to se nadovezuje na nemogućnost proširenja, odnosno izgradnje nešto većih objekata. Naime, poznato je kako je Međimurje gusto naseljeno područje i jednostavno nema mjesta za nove izgradnje.

Tradicionalni međimurski proizvodi

  • Gdje i kome prodajete svoje svinje, odojke i prerađevina, te koje biste planove željeli ostvariti?

Nisu ovo prevelike količine i svi imamo svoje kupce. Ljudi znaju kako je ono što kupe od nas gotovo ekološki proizvod. Prerađevine su stvorene na tradicijski način, gdje se koriste začini s naših polja i vrtova. Ono što želimo je da naši proizvodi dođu na školske i vrtičke jelovnike. Tako bi djeca dobila tradicionalnu međimursku hranu, a mi bismo dobili nove kupce. Osobno smatram kako nije loše da u školama i vrtićima djeca konzumiraju klasično priremljeno i u dimu sušeno meso, šunkicu, krmenadle, kobasice, salame i slično. To je u svakom slučaju „zdravije“ od industrijske hrane, prepune aditiva. Na tome ćemo raditi, no svjesni smo činjenice da nam je stoga potreban jak marketing, ali i medijska potpora.

Vrhunski proizvodi od svinja iz Međimurja
  • Koliko su članovi vaše udruge osposobljeni i stručni kako bi korisnici, a školska i vrtićka djeca bila sigurna da su proizvodi kvalitetni i zaista pripemljeni na tradicionalan način?

Svi mi manje-više potječemo iz seoskih-seljačkih obitelji gdje smo naučili i nasljedili iskustva u pripremi i obradi raznih vrsta mesa. Isto tako i načine kako zadržati tradicijske recepte i kakvoću. Puno radimo na edukaciji (osposobljavanju) članova koji idu na razna predavanja kao i stručna putovanja gdje predstavljamo naše, ali i upoznajemo druge proizvode i načine pripreme.

  • Kako lokalna samouprava gleda na vašu proizvodnju i surađujete li s drugim udrugama, vrtićima ili školama?

-Napominjem kako nam općine i gradovi gotovo ne pomažu. Zato nam Međimurska županija, kao i župan Matija Posavec, puno pomažu i imaju ogromno razumijevanje za nas. Često puta možemo reći da nas razumiju više nego se mi sami razumijemo! Međimurska županija nas već duže razdoblje potpomaže s 20 tisuća kuna po gospodarstvu za nabavku rasplodnih jedinki. Sa 700 kuna nas potiče u nabavci ili kupnji nazimica iz vlastitog uzgoja, dakle kad se međusobno snabdjevamo nazimicama za rasplod. Sada je otvorena linija ili ponuda s 80 % sufinanciranja opreme za preradu mesa. Ovdje navodim kako nam nedostaju kapaciteti za klanje (klaonice). Gotovo uvijek možemo doći do župana Posavca s prijedlozima i zamolbama koje su redovito uslišane. Iskustva su korisna, lijepa i obećavajuća. Niz godina surađujemo i sa školama i vrtićima u Čakovcu, uz te i druge suradnje ujedno stječemo nove simpatizere i kupce što nam je od izuzetne važnosti.

Kolinski obed, vuzmeni zajtrek…

  • Osim što vaše proizvode potrošači mogu kupiti na kućnom pragu, organizirate i manifestacije.

-Imamo više događanja na kojima predstavljamo i na kušanje dajemo naše proizvode. Ono po čemu smo najpoznatiji je u prvom redu Kolinski obed. To je priredba koja na kraju kalendarske godine okupi veliki broj posjetitelja i kupaca. Zatim Vuzmeni zajtrek koji se obilježava oko Uskrsa ili Vuzma u proljeće. To su uistinu događaji koji pozitivno promoviraju naše proizvode, članove i naš rad. Zbog epidemioloških mjera uvedenih zbog Pandemije COVID-a 19 lani se te priredbe nisu održale. Sad nam preostaje nada i vjera kako će se situacija poboljšati te ćemo se naći na Kolinskom obedu pred ovogodišnji Božić u dane Adventa.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje