Kakav je postupak proizvodnje poluslatkog vina žutog muškata?

Proizvodnja svih slatkih vina vrlo je zahtjevan postupak, što znači da tu proizvodnju može obaviti educirani vinogradar-vinar, uz uvjet da posjeduje određenu vinarsku opremu, inox cisternu s mogučnošću reguliranja temperature tijekom vrenja, kao i čuvanja vina, zatim filter uz upotrebu EK ploča.
Postupak: Zdravo i neoštećeno grožđe treba izmuljati, zatim masulju dodati 15-20 g/l K-metabisulfita ili 1,5-2,0 dcl sumpovina. Tako tretirani masulj ostaviti 7 sati da miruje, kako bi se u tom predfermetativnom vremenu iz krutog dijela masulja (kožice i mesa) izdvojilo čim više aromatskih tvari.Poslije toga mora se otočiti tekući dio masulja (mošt), a kruti dio podvrgnuti prešanju. Prešani dio dodaje se otočenom moštu, te se kompletni mošt taloži uz dodatak bentonita (80-100 g/100 l), kako bi se poslije otakanja čistog mošta od taloga, isti mogao podvrgnuti vrenju uz upotrebu selekcioniranih vinskih kvasaca. Kod bistrog mošta, ne treba se provoditi taloženje betonitom.
Kako bi dobili poluslatko vino, fermantaciju morate voditi tako da u vinu ostane između 12-50g/l šećera. U uvjetima proizvodnje vina na malom gospodarstvu, što znači nemogućnosti reguliranja temperature u posudi (cisterni), kako bi se u određenom trenutku, obzirom na ostatak šećera u budućem vinu prekinulo vrenje, jako je teško dobiti poluslatko vino. Preporuka je stoga, da vrenje mošta žutog muškata provedete do kraja, kako bi dobili suho vino i tako dobivenom vinu, poslije prvog pretoka uz određeno sumporenje (10-15g/l K-metabisulfita), dodate određenu količinu ugušćenog mošta žutog muškata, s time da se kontrolira slatkoća, kako bi se dobilo željeno poluslatko vino.

M. ZORIČIĆ, dipl. ing.

Prethodni članakMinistar Tolušić otvorio radionicu o prevenciji i otkrivanju prijevara u korištenju EU fondova
Sljedeći članakSmije li se mošt bojiti plodom bazge?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.