Imam stablo jabuke kojoj ne znam ime, ali je neka sorta petrovače, jer tako dozrijeva. Pokožica joj je bijelo-crvena i iznimno je dobrog okusa. U doba zriobe javljaju se na mesu mrlje smeđe boje koje izvana nisu vidljive. Izvana izgleda sasvim zdravo, a kad se prereže onda je meso smeđe. Slična pojava je kod jabuke Gloster, a kod nje dolazi do pucanja pokožice u doba zriobe, a time i truleži. Što bi trebalo poduzeti da se ta pojava spriječi? Na pogled stabla obiju jabuka su zdrava, provodim zimsko prskanje s modrim uljem.
Na temelju simptoma koje ste opisali može se pretpostaviti da plodovi petrovače stradavaju od napada gljivica truleži, čije spore ulaze u unutrašnjost ploda kroz otvor čaške koji kod mnogih starih sorti ostaje otvoren. Drugi tipovi posmeđenja mesa plodova su karakteristični za plodove koji se čuvaju u neodgovarajućim uvjetima u hladnjačama s kontroliranom atmosferom, što očito nije slučaj u vašem primjeru. Plodovi sorte Gloster raspucavaju zbog izloženosti voćaka dugotrajnoj vlazi od kiše. Tada dolazi do nesrazmjernog povećanja staničja mesa pa pokožica ploda puca, a kroz te pukotine se kasnije lako naseljavaju različite fitopatogene gljive. Problem je izraženiji kod voćaka s malo plodova i onih koje su prije kišnog razdoblja bile izložene suši. Pravilna rezidba koja će otvoriti krošnju kako bi se ona mogla što prije osušiti, a plodovi biti što bolje osunčani, trebala bi smanjiti ovu pojavu. Redovito uklanjanje zaraženih plodova i održavanje zdravstvenog stanja voćaka također pridonosi manjoj pojavi trulih plodova jer je manja mogućnost zaraze zdravih plodova.

prof. dr. sc. Tomislav JEMRIĆ

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSadnja ranih sorata rajčice
Sljedeći članak„Hrvatsko povrće“ – seminar za razvoj hrvatskog povrćarstva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.