Za kućne potrebe uzgajao bih ovu godinu steviju. Koji su osnovni uvjeti za uspješan uzgoj?
U našim klimatskim uvjetima biljke stevije se sade na otvoreno polovicom svibnja, kada prođe opasnost od pojave kasnog mraza. Razmaci sadnje ovise o klimatskim uvjetima, pokrivanju i načinu sadnje, a kreću se od 70 cm x 30 cm čime se postiže sklop od 4-5 b/m2. Stevija je tolerantna prema tipu tla, ali najbolji rezultati se postižu na pjeskovito-ilovastim tlima. Najvažnije je da tla budu ocjedita i da se voda ne zadržava oko korijena jer može doći do truljenja. Na teškim tlima treba unijeti dosta organske mase čime će se omogućiti dobar vodozračni režim u zoni korijena. Stevija podnosi kiselost tla od 4,5 do 7,5 pH, ali ne raste dobro na zaslanjenim tlima. Stevija ima relativno malu potrebu za hranjivima u odnosu na druge povrtne kulture. Preporučuje se gnojidba organskim gnojivima s malim postotkom dušika. Poželjno je gnojiti i kvalitetnim kompostom, pogotovo ako se radi o težem tlu.

dr. Bruno NOVAK

Prethodni članakGdje nabaviti cjepljarski nož?
Sljedeći članakKako suzbiti tekute?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.