Još dok traje zima, sve dulji dani znak su da je vrijeme planiranja radova u vrtu u novoj sezoni. Ako tlo nije smrznuto i prekriveno snijegom te premokro, idealno je za sadnju drvenastih vrsta. Drvenaste vrste posebno su zanimljive jer stvaraju okvir vrta, a pravilnim izborom vrsta prostor može biti zanimljiv tijekom cijele godine.
Stabla obično zauzimaju dosta prostora pa ih ne možemo saditi u velikom broju, pogotovo ako raspolažemo s vrtom manje površine. No, zato su grmovi pravi izbor. Premda se u našim krajevima prednost daje vazdazelenim vrstama četinjača, postoje brojne širokolisne vrste koje mogu unijeti dinamiku u svaki vrt. Listopadne vrste habitusom, teksturom kore, promjenama boje listova tijekom godine, cvatnjom, zanimljivim plodovima, a vazdazelene promjenama boje listova, cvatnjom i plodovima.
Proljeće i buđenje prirode nakon zimskog mira započinje žutom bojom. Od jaglaca koji najavljuju proljeće, narcisa koje su među prvim cvjetnim vrstama na gredicama do rascvjetalih grmova forzicije i japanske kerije, kasnije zlatne kiše, početkom ljeta petoprste i pljuskavice. Prije svih njih, još za sumornih zimskih dana žutilo se u vrtove uvlači s cvjetovima zimskog jasmina, a odmah iza njega lijeska će se okititi resama blijedo žute boje.
Zimski jasmin
![](https://gospodarski.hr/wp-content/uploads/Slika-1.-Zimski-jasmin-1024x512.jpg)
Zimski jasmin (Jasminum nudiflorum) je vrsta poleglog rasta što ga čini izvrsnom vrstom za pokrivanje tla, ali i zidova. Može se saditi iznad škarpi koje će zatim pokriti dugim 2-2.5 m, zelenim, šibolikim izbojima. Vrsta je listopadna, ali dekorativno djeluju i gole zelene grane koje se slabo granaju. Ovisno o temperaturama, počinje cvasti već u studenom ili prosincu, a za blagih zima bez jakih mrazeva i snijega cvast će do proljeća.
To ga čini posebno zanimljivim s aspekta ukrasne hortikulture s obzirom da vrlo mali broj vrsta cvate u to doba godine. Listovi su nasuprotni, trodjelni, a cvjetovi intenzivno žute boje, bez mirisa. Jednostavan je za održavanje. Idealno mjesto za sadnju su od mraza i hladnoće zaštićeni položaji (npr. zid okrenut na jug). Potrebno je ukloniti suhe izbojke, a radi boljeg razgranjenja prikratiti vrhove izbojaka prije početka intenzivnog rasta u proljeće. Izbojci koji se povijaju, u kontaktu s tlom se lako zakorijenjuju te se tako biljka širi. Zbog toga jedna od mjera njege treba svakako biti obuzdavanje rasta zimskog jasmina.
Lijeska
![](https://gospodarski.hr/wp-content/uploads/Slika-2.-Kovrcava-lijeska.jpg)
Lijeska (Coryllus avellana) je svima poznata kao voćna vrsta, međutim postoje kultivari koji se koriste i u dekorativne svrhe. Tako je kultivar ‘Contorta’ najljepši zimi zbog specifičnog načina rasta, odnosno uočljivo spiralno izvrnutih grana. Još je ljepši kad se na granama pojave blijedo žute rese koje s vremenom postaju intenzivnije žute. Kultivar ‘Contorta’ raste sporo, ali može dosegnuti visinu i do 5 m. Kultivar ‘Pendula’ odlikuje se povijenim granama, ‘Fuscorubra’ crnosmeđim listovima, u proljeće tamnocrvenim. Lijeska je dekorativna zbog guste krošnje koju čine veliki listovi, ali i rane cvatnje (siječanj, veljača). Može se saditi pojedinačno ili u grupama. Jednostavno se razmnožava sjemenom i vegetativno korijenovim reznicama.
Forzicija
![](https://gospodarski.hr/wp-content/uploads/Slika-3.-Forzicija.jpg)
Forzicija, Forsythia × intermedia (F. suspensa × F. viridissima) listopadni je grm, visine do 3 m. Izbojci su maslinastožuti, a cvjetovi su po 2-3 zajedno, brojni, duž izbojka, tamnožuti, cvate krajem veljače i u ožujku. Vrsta se često uzgaja, a postoji i više kultivara. Intenzivna cvatnja u rano proljeće kad druge vrste još ne cvatu čini forziciju itekako traženom i čestom vrstom. Može se saditi kao slobodnorastuća živica ili pojedinačno, a naročito lijepo izgleda na tamnoj podlozi od crnogorice.
Traži osunčano do polusjenovito mjesto, nije izbirljiva u pogledu tla, niti je zahtjevna s aspekta održavanja. U povoljnim se uvjetima dosta širi, pa ju je potrebno svakih nekoliko godina orezati kako bi se ograničila u svom širenju, a grm pomladio. Pogodna je i za pospješivanje. Naime, nakon što izbojci prođu razdoblje niskih temperatura, procvast će ako se odrežu i tijekom zime stave na toplo mjesto.
Kerija
![](https://gospodarski.hr/wp-content/uploads/slika-4.-Kerria-1024x682.jpg)
Kerija (Kerria japonica) je listopadni grm visine 2-4 m, porijeklom iz Kine i Japana. Izbojci su zeleni, šiboliki, listovi spiralno raspoređeni, duguljasto ovalni, 5-10 cm dugi, dvostruko napiljeni. Cvate u travnju i svibnju žutim cvjetovima promjera oko 3 cm. Keria se može uzgajati u vlažnom, ali dobro ocjeditom tlu na sunčanom do djelomično zasjenjenom mjestu. Od mjera njege potrebno je prorjeđivanje starih izbojaka nakon cvatnje. Razmnožava se reznicama od mekog drva ljeti ili dijeljenjem u jesen.
Zlatna kiša
![](https://gospodarski.hr/wp-content/uploads/Slika-5.-Zlatna-kisa.jpg)
Zlatna kiša ili obični zanovijet (Laburnum anagyroides) je u vrijeme cvatnje puna dugih, zlatno žutih grozdova dugih 30 cm, sastavljenim od mirisnih, leptirastih, 2 cm dugih cvjetova. Manje je drvo ili grm, naraste do 7 m. Cvate tijekom svibnja i lipnja. Raste u dubokom, vapnenastom tlu bez stagnirajuće vode i normalne hranjivosti. Orezivanje nije potrebno. Svi dijelovi biljke su vrlo otrovni ako se progutaju. Prilikom rukovanja preporučljivo je nositi rukavice i drugu zaštitnu opremu.
Petoprsta
![](https://gospodarski.hr/wp-content/uploads/Slika-6.-Petoprsta-1024x683.jpg)
Petoprsta (Dasiphora fruticosa) je širokolisni listopadni grm, visok 1-1,5 m te sličnog promjera. Niskog je zaobljenog rasta, grmolik. Cvjetovi su obično svijetlo žuti (ali postoje i kultivari bijelih, ružičastih i crvenih cvjetova), promjera 2,5-5 cm, pojedinačni ili u malim skupinama, s 5-latica. Cvjeta dugo vremena, od travnja – svibnja do jeseni. Odgovara joj sunčano ili lagano zasjenjeno, otporna biljka.
Pljuskavica
![](https://gospodarski.hr/wp-content/uploads/Slika-7.-Pljuskavica-1024x538.jpg)
Pljuskavica (Hypericum calycinum) je nizak, u toplijim krajevima zimzeleni grm, puzavog rasta, do oko 1 m visok i 1–2 m širok, ali često manji. Naličje lišća je plavo-zelene boje, a u jesen lišće poprima ljubičastu boju. Cvjetovi su promjera 3–5 cm, bogati žuti. Cvjeta ljeti, od lipnja do rujna. Autohtona je biljka, popularan, poluzimzeleni vrtni grm s brojnim kultivarima. Izvrstan je za uporabu na pjeskovitim tlima ili strmim padinama kao pokrivač tla. S obzriom da uspijeva na osunčanim mjestima, ali i na zasjenjenim, pogodan je za sadnju ispod stabala. Širi se podzemnim stabljikama i umjereno podnosi sušu. Najviše mu odgovara plodno, ilovasto, ocjedito, kiselo tlo. Kako bi se postiglo što bolje prekrivanje tla, može se početkom proljeća orezati što će potaknuti njegovo širenje.