Balkon je na zapadnoj strani koji je preko ljeta izložen jakom suncu veliki dio dana. Koju vrstu cvijeća da stavim i kako da ga njegujem? Do sada sam imala viseće pelargonije i petunije i nisu se pokazale kao dobar odabir.
Balkoni i terase izložene južnom i zapadnom suncu doista je vrlo teško urediti jer su velik dio dana izloženi jakom osunčavanju, a još dugo u noć ostaju topli. Stoga za takvu orijentaciju treba birati vrste koje potječu iz sušnih i vrućih predjela. Od uobičajenih vrsta cvijeća, pelargonije dosta dobro podnose zapadnu stranu, naročito zonalne, one uspravnog rasta, ali i viseće. Petunije su nešto nježnije i traže velike količine vode pa im zapadno sunce može biti prejako. No, postoji velik broj prekrasnih vrsta koje će upravo uživati u raskoši sunca i topline. Naročito je takvim vrstama bogata porodica glavočika (Asteraceae). Neke od vrsta su kanarska ivančica (Argyranthemum frutescens), afrička ivanačica ( Osteospermum), sunčanica ( Heliotropium arborescens), Cosmos sulphureus – u engleskom poznat kao meksički zvjezdan, gazanija, suncokret, lijepa kata, cinije, kadifice, plava zvijezdica. Nadalje, na zapadnu stranu se mogu stavljati vrste poput vatrene kadulje, djevojke u zelenom (Nigella damascena), makovi ( Papaver rhoeas), noćurak, lobelija. Ovakva staništa odgovaraju i brojnim sukulentnim vrstama poput kaktusa, žednjaka, sukulentnih mlječika, koje ne zahtijevaju čak ni svakodnevno zalijevanje. S obzirom na jako sunce, dobro je navedene vrste tijekom najdužih, sunčanih i vrućih dana svakodnevno zalijevati, po mogućnosti rano ujutro. Potrebno je paziti da voda nije prehladna (osobito ako vam zbog ritma dnevnih obaveza više odgovara zalijevanje uvečer). Kako se radi o cvjetnim vrstama vrlo bogate cvatnje, potrebno je redovito prihranjivanje tekućim mineralnim hranivima, a od mjera njege koje dodatno potiču bujnu cvatnju svakako treba napomenuti redovito uklanjanje ocvalih cvjetova i cvatova. Jak vjetar i kiša mogu oštetiti biljke.

prof.dr.sc. Vesna ŽIDOVEC

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPovrćarstvo pitanje br. 45
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 131
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.