Primjetila sam dlakave ružičare na voćkama i u uljanoj repici, ali ne znam čime ih smijem suzbijati?

ODGOVOR

Dlakavi ružičar se hrani cvjetnim organima biljaka, pa zbog uništenih prašnika i tučkova ne dolazi do zametanja plodova. Najradije napada vrste iz porodice Rosaceae među kojima su brojne voćne vrste (jabuka, kruška, dunja, višnja, trešnja, šljiva, jagoda i aronija), a značajne štete, u nekim godinama, zabilježene su i na uljanoj repici. Dlakavi ružičari se javljaju u proljeće i prvo ih možemo primijetiti na korovima u cvatnji, najčešće na maslačku. U većem broju se javljaju od travnja do lipnja kad i pričinjavaju najvažnije štete. Dostupni su trapovi Csalomon VARb3 koji sadrže kemijski

sintetiziran biljni atraktant i svijetloplavu ploču. Pogodni su za ranu detekciju i ocjenu jačine napada. Potrebno ih je objesiti u krošnju voćke, ali tako da plava ploča bude veći dio dana osunčana, a ne u hladu. Veći broj ovakvih trapova u voćnjaku može se koristiti i za masovni ulov, čime se smanjuju štete od dlakavog ružičara. Kemijsko suzbijanje dlakavih ružičara nije rješenje jer dodatna teškoća je što bi štetnika trebalo suzbijati u vrijeme cvatnje, kad ne smijemo koristiti insekticide opasne za pčele.

Zbog dugih dlačica na pokrilju kukca, smanjeno je djelovanje kontaktnih insekticida, a ni učinak želučanih insekticida nije zadovoljavajući, jer se ružičari hrane unutarnjim dijelovima cvijeta. Kao najprihvatljivija metoda suzbijanja nameće se masovni ulov dlakavih ružičara na vizualne mamce (plave posude s vodom) u koje možemo dodati i eterično ulje anisa. Ovakvi se mamci vrlo lako mogu pripremiti na gospodarstvu i jeftiniji su od kupljenih gotovih trapova. Postoji insekticid Cythrin Max koji ima dozvolu za suzbijanje dlakavih ružičara, između ostlaog i na uljanoj repici, a smije se primjeniti najkasnije do razvoja komuški (BBCH 73), i ne za vrijeme leta pčela.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKombiniranje mjera kod ekološkog uzgoja
Sljedeći članakGazanija za balkon
Avatar
Rođena u Koprivnici gdje je završila osnovnu i srednju prirodoslovno-matematičku školu. Završila Agronomski fakultet u Zagrebu, smjer zaštita bilja. 2009. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu završava magisterij. Viša stručna savjetnica u Savjetodavnoj službi Koprivničko-križevačke županije, te vanjska suradnica u Gospodarskom listu. Rođena 28. studenog 1972. godine u Koprivnici gdje je završila osnovnu i srednju prirodoslovno-matematičku školu. Nakon završene srednje škole upisuje Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer zaštita bilja, te diplomira u srpnju 1996. godine. Znanstveni magistarski rad: «Dominantni štetnici ploda jabuke u Podravini i Prigorju» obranila je 16.01.2009. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i stekla akademski stupanj magistar znanosti. Od studenog 1998. pa sve do danas radi kao poljoprivredna savjetnica, u početku na radnom mjestu stručnog savjetnika za zaštitu bilja Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, a danas u Savjetodavnoj službi kao viša stručna savjetnica u Podružnici Koprivničko-križevačke županije. Udata i majka dvoje djece.