Primjetila sam dlakave ružičare na voćkama i u uljanoj repici, ali ne znam čime ih smijem suzbijati?

ODGOVOR

Dlakavi ružičar se hrani cvjetnim organima biljaka, pa zbog uništenih prašnika i tučkova ne dolazi do zametanja plodova. Najradije napada vrste iz porodice Rosaceae među kojima su brojne voćne vrste (jabuka, kruška, dunja, višnja, trešnja, šljiva, jagoda i aronija), a značajne štete, u nekim godinama, zabilježene su i na uljanoj repici. Dlakavi ružičari se javljaju u proljeće i prvo ih možemo primijetiti na korovima u cvatnji, najčešće na maslačku. U većem broju se javljaju od travnja do lipnja kad i pričinjavaju najvažnije štete. Dostupni su trapovi Csalomon VARb3 koji sadrže kemijski

sintetiziran biljni atraktant i svijetloplavu ploču. Pogodni su za ranu detekciju i ocjenu jačine napada. Potrebno ih je objesiti u krošnju voćke, ali tako da plava ploča bude veći dio dana osunčana, a ne u hladu. Veći broj ovakvih trapova u voćnjaku može se koristiti i za masovni ulov, čime se smanjuju štete od dlakavog ružičara. Kemijsko suzbijanje dlakavih ružičara nije rješenje jer dodatna teškoća je što bi štetnika trebalo suzbijati u vrijeme cvatnje, kad ne smijemo koristiti insekticide opasne za pčele.

Zbog dugih dlačica na pokrilju kukca, smanjeno je djelovanje kontaktnih insekticida, a ni učinak želučanih insekticida nije zadovoljavajući, jer se ružičari hrane unutarnjim dijelovima cvijeta. Kao najprihvatljivija metoda suzbijanja nameće se masovni ulov dlakavih ružičara na vizualne mamce (plave posude s vodom) u koje možemo dodati i eterično ulje anisa. Ovakvi se mamci vrlo lako mogu pripremiti na gospodarstvu i jeftiniji su od kupljenih gotovih trapova. Postoji insekticid Cythrin Max koji ima dozvolu za suzbijanje dlakavih ružičara, između ostlaog i na uljanoj repici, a smije se primjeniti najkasnije do razvoja komuški (BBCH 73), i ne za vrijeme leta pčela.

Prethodni članakKombiniranje mjera kod ekološkog uzgoja
Sljedeći članakGazanija za balkon
Mr. sc. Željkica Oštrkapa - Međurečan
Rođena u Koprivnici gdje je završila osnovnu i srednju prirodoslovno-matematičku školu. Završila Agronomski fakultet u Zagrebu, smjer zaštita bilja. 2009. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu završava magisterij. Viša stručna savjetnica u Savjetodavnoj službi Koprivničko-križevačke županije, te vanjska suradnica u Gospodarskom listu. Rođena 28. studenog 1972. godine u Koprivnici gdje je završila osnovnu i srednju prirodoslovno-matematičku školu. Nakon završene srednje škole upisuje Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer zaštita bilja, te diplomira u srpnju 1996. godine. Znanstveni magistarski rad: «Dominantni štetnici ploda jabuke u Podravini i Prigorju» obranila je 16.01.2009. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i stekla akademski stupanj magistar znanosti. Od studenog 1998. pa sve do danas radi kao poljoprivredna savjetnica, u početku na radnom mjestu stručnog savjetnika za zaštitu bilja Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, a danas u Savjetodavnoj službi kao viša stručna savjetnica u Podružnici Koprivničko-križevačke županije. Udata i majka dvoje djece.