List lipe zaražen je nekom bolešću koju sam fotografirala i poslala vama. Lani sam kupila lipu u rasadniku i pojavile su se smeđe točkice po listovima, sve su se više širile i listovi su požutili i otpali. Prskala sam insekticidom i fungicidom, no ove se godine sve ponovilo, blizu je još jedno stablo koje nije zaraženo. Čime da tretiram zarazu i kako da spriječim širenje?

Gljivica Mycosphaerella parazitira list lipe, ali i mnogih drugih voćnih vrsta. Njezina prisutnost dovodi do sušenja i propadanja lišća. Bolest se prepoznaje po sitnim pjegama koje se formiraju na licu lista. Pjege su u početku sive s tamnijim rubom. Na naličju lista boja pjega je nešto slabijeg intenziteta nego na licu lista. Oblik pjega može varirati od okruglog do izduženog. Unutar pjega jasno su vidljiva crna tijela tzv. piknidi. Kako se pjege šire zauzimaju sve veću lisnu površinu i spajaju se što dovodi do razaranje lisne površine i smanjene asimilacije. Kod jakih zaraza listovi otpadaju i tijekom ljeta lipa ostaje bez lišća. Takvo stablo ulazi nepripremljeno u zimu, a postoji mogućnost da zbog iscrpljenosti odumre zbog niskih temperatura. Prve simptome moguće je uočiti već tijekom lipnja. Gljiva prezimi kao saprofit u otpalom lišću koje je zaraženo tijekom ljeta. Nagodinu, kad temperature dosegnu 8 °C gljiva formira askospore koje bivaju raznošene vjetrom. Askospore vrše primarnu infekciju. Osnovna mjera zaštite je iznošenje otpalog, zaraženog lišća i njegovo uništavanje (spaljivanje). Kemijska zaštita se provodi najčešće dva puta i to sredstvima na bazi bakra. Prvu zaštitu je potrebno obaviti odmah po kretanju vegetacije (svibanj). Drugo tretiranja obavlja se 12-14 dana od prvog tretiranja (lipanj).

Postavi pitanje autoru klikom ovdje