Zaštita bilja pitanje br. 32

20

Na oranici gdje mi je zasađen kukuruz proširio se divlji krumpir, tj. čičoka, sa susjedne oranice. Ima lijepe žute cvjetove poput suncokreta, a i slične je visine. Molim vas, kako kemijski uništiti navedenu biljku?
Pitanje je dosta kompleksno. Čičoka je višegodišnja kultura, nadzemni dio se osuši krajem vegetacije, ali u tlu ostaju gomolji iz kojih će slijedeće godine ponovo izrasti biljka. Herbicidi koji su registrirani djeluju jedino putem lista. Možete i izvaditi gomolje i prodati ih. Čičoku koriste diabetičari, pa postiže dobru cijenu. Vađenjem gomolja smanjit će se broj biljaka koje će niknuti slijedeće godine. Tijekom zime jedan dio gomolja će propasti, a nešto će pojesti glodavci, pa će u proljeće niknuti manji broj biljaka. Najbolje ćete rezultate postići s herbicidimia na osnovi glifosata (Glyphogan, Herkules, Dominator, Cosmic, Glyfonova, Glyfos, Total, Cidokor i dr.) Za suzbijanje čičoke trebate koristiti maksimalno preporučenu dozu. Čičoku treba prskati početkom cvatnje ili u cvatnji. Glifosat ne djeluje putem tla već samo putem lista, pa nema bojazni da će štetiti narednim kulturama. U istom tretmanu se može dodati maleinski hidraid (Fazor SG) 5 kg/ha, koji sprječava klijanje gomolja. Možda bi se njime postigao bolji efekt ako bi ga koristili otprilike 2 tjedna nakon cvatnje.

dr.sc. F.V.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakLjekovito bilje pitanje br. 36
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 462
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.