Voćke, kad se posade, na istom mjestu  ostaju desetljećima i zato je važno ne pogriješiti pri podizanju novih nasada.

Podizanje novih voćnjaka zahtijeva pažljivo planiranje, izbor odgovarajućih sorti i podloga voćnih vrsti, izbor zemljišta za sadnju, pravilnu pripremu tla i potrebne korekcije, pažljivu primjenu agrotehnike (obradu zemlje, gnojidbu, zaštitu, rezidbu…).

Najbolje znanje usvajamo iz dobrog primjera

U fazi je priprema i podizanje novih državnih poljoprivrednih površina (oko 60 ha) između Vodnjana i Pule, a trenutno je posađeno prvih 10-ak ha. Novi voćnjak je na 10 ha pripremio i djelomično posadio dr. sc Željko Prgomet, poznati profesor i vlasnik rasadnika SKINK iz Rovinja. Posađeno je oko 100 sorti smokava, razne sorte masline, lijeske, drijena, kakia, planike, žižule, nara itd.

Novi nasadi će osim proizvodne svrhe služiti i kao edukativni nasadi. Različite vrste i sorte sađene su zbog bioraznolikosti, dok će različiti uzgojni oblici i gustoća nasada poslužiti da se dobiju novi uzorni primjeri pri odabiru tradicionalnog, intenzivnog ili polu intenzivnog uzgoja. Želja je i dokazati da je moguć uzgoj i bez pesticida, ali s puno pažnje, stručnog znanja i  brige.

Dr. sc. Željko Prgomet daje upute o sadnji

Kako se pripremala zemlja za sadnju?

Površina od 10 ha malčirala se, a zatim se samljela (frezanjem) do dubine 35 cm. Plan cijelog nasada napravljen je vrlo mudro kako ne bi došlo do zasjenjivanja i sličnih problema. Prateći skicu sadnje pristupilo se obilježavanju sadnih mjesta, iskolčavanju te postavljanju kolaca za pojedine voćke. Dio nasada sađen je strojno, dok je većina nasada sađena ručno.

Odabir Plantella organskog gnojiva kod sadnje!

Crvenoj zemlji nedostaje humusa i pojedinih elemenata poput fosfora. Prilikom sadnje za većinu voćaka se koristilo visokokvalitetno organsko gnojivo Plantella Organik, dok se za masline koristio Plantella Organik za masline. Površina se pripremila frezanjem . U tom slučaju kopaju se jame dvostruko veće od korijenove mase. Svakoj sadnici dodalo se oko pola kilograma peletiranog Plantella organskog gnojiva.

On će odraditi svoju ulogu u narednih par mjeseci:

  • stvoriti će se humus u zoni korijena zbog velikog postotka huminskih i fulvinskih kiselina;
  • biljke će postepeno usvajati makro i mikro elemente iz gnojiva- biljke će imati umjeren porast;
  • tekstura tla će se popraviti a time i vodozračni odnos;
  • voćke će manje patiti od suše;
  • manje će se ispirati hranjive tvari u podzemne vode.

Praksa primjene Plantella organskog gnojiva prakticira se i u maslinicima, vinogradima i drugim voćnjacima u rodnosti, ali s većom količinom gnojiva po stablu. Količinu određujemo i prilagođavamo s obzirom na uzgojni oblik voćaka,  broj voćaka na površini, kondiciji stabla i uvažavajući druge važne parametre.

Osnovno pravilo je da se organskim gnojivom gnoji u rano proljeće ili u kasnu jesen i urod neće izostati!

JOŠ UVIJEK JE VRIJEME ZA PRETPROLJETNU ZAŠTITU VOĆNJAKA!

Čim se temperature malo stabiliziraju i budu iznad 5 ᵒC, treba iskoristiti vrijeme i zaštititi voćke bakrenim preparatima. Važno je znati da biljke treba zaštititi prije kretanja vegetacije i otvaranja pupova.

1.PLAVO PRSKANJE: Za jačanje voćki, prskamo sredstvom na bazi bakra Bio Plantella Bakar, koji sadrži 50% bakrovog oksiklorida. Sredstvo se može kupiti bez iskaznice.

Prskanje bakrom ima namjenu:

Opću dezinfekciju stabla voćaka – suzbijaju se svi patogeni koji se nalaze na stablu i sprječava se infekcija preko ranica pri otpadanju lišća, pukotina od mraza i ostalih oštećenja;

Sprječavanje posebne grupe infekcija – poput monilije koštićavih voćnih vrsta, bakterijske plamenjače voća, šupljikavosti lista i krastavosti ploda mogu se držati pod kontrolom ukoliko zaštitimo voćke bakrom. Biljke su zdravije i plodonosnije. Zbog visokog postotka bakra kojeg gnojivo sadrži potrebno nam je manje sredstva za primjenu u usporedbi s drugim sredstvima.

2. ZAŠTITA RANA OD REZIDBE ILI OŠTEĆENJA: Sve veće oštećene grane orežemo, a nastale rane u promjeru 2 cm i više premažemo kvalitetnim voćarskim voskom Bio Plantella Arbosan kako bi spriječili infekciju biljnog tkiva i potencirali zarastanje.

 3. ZAŠTITA DEBLA VOĆAKA: Debla voćki premažemo Bio Plantella Protektom – bijelim prirodnim zaštitnim premazom koji štiti deblo od proljetnog mraza, lišajeva, mahovine i pucanja kore i prezimljavanje štetnika u deblu stabala. Bio Plantella Ljepljivom trakom oblijepimo debla voćki koja štetnicima sprječava, da se iz zimskog zimovališta u zemlji popnu u krošnju drveta. Ljepljivom trakom napravimo zaštitnu barijeru na koju se štetnici nalijepe, a kad se nakupe traku jednostavno zamijenimo. Ljepljivu traku namjestimo malo iznad podnožja debla, a kod većih stabala i po debljim granama.

AKO PROPUSTIMO PRETPROLJETNO PRSKANJE, RISKIRAMO VIŠE BOLESTI I ŠTETNIKA U SEZONI RASTA!

Nakon rezidbe veće rane premažemo elastičnim i postajanim voćarskim voskom Bio Plantella Arbosan

Savjetujte se s nama!!!

Milica Sekulić, bacc. ing.agr., stručna savjetnica za Plantellu,  Unichem Agro d.o.o.

092 194 16 94

Plantella.hr

Prethodni članakVoćne podloge: ključna odluka za uspješan voćnjak
Sljedeći članakKoju sortu pekan oraha odabrati? Vodič za sadnju u različitim uvjetima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.