Kako profesionalni strojevi za čišćenje i rutine pomažu u zaštiti od „slinavke i šapa“?

Bolest slinavke i šapa je opasna zarazna bolest koja prvenstveno pogađa goveda, svinje, ovce i koze. Ali čak i divlji preživači poput jelena mogu oboljeti od slinavke i šapa, kao i divlje svinje. Bolest je vrlo zarazna i jedna je od ekonomski najštetnijih bolesti životinja na svijetu. U nastavku se objašnjava kako se virus širi; zatim strojevi za čišćenje i rutine koje se mogu koristiti za borbu protiv njega te moguće preventivne mjere.

Sprječavanje izbijanja bolesti: neophodna je pravilna higijena

Čistoća i higijena u stajama, u cijelom gospodarskom prostoru i tijekom prijevoza životinja igra vitalnu ulogu u prevenciji i suzbijanju slinavke i šapa. Profesionalni strojevi za čišćenje i rutine pomažu u održavanju visokih standarda čistoće. Na taj način smanjuju mogućnost izbijanja.


Različiti putevi infekcije

Bolest slinavke i šapa može se širiti izravno ili neizravno. Zaražene životinje su već vrlo zarazne tijekom razdoblja inkubacije. Izravna infekcija sa životinje na životinju događa se, na primjer, unutar štala, tijekom transporta ili na stočnim tržnicama. Uz neizravnu infekciju, virus se prenosi, primjerice, transportnim vozilima, ljudima, glodavcima, mlijekom i sjemenkama.

Raspon distribucije i zakoni u Europi

Bolest slinavke i šapa je gotovo globalno rasprostranjena, a najčešća je u Africi, Aziji i dijelovima Južne Amerike. Iako je rjeđa u Europi, predstavlja stalnu prijetnju stoci, unatoč strogom veterinarskom nadzoru, zbog visoke stope zaraze. U EU se mora prijaviti čak i sumnja na slinavku i šap. U tom slučaju prostor se stavlja pod ograničenja. Ako se sumnja potvrdi, sve životinje moraju biti odstreljene, kao i sva susjedna stoka u radijusu od jednog kilometra.


Najvažniji strojevi i alati za čišćenje u suzbijanju slinavke i šapa

Zbog velikog broja mogućih putova infekcije, učinkovita prevencija slinavke i šapa zahtijeva niz mjera. Čistoća i higijena ovdje igraju vitalnu ulogu. Rutine čišćenja razlikuju se ovisno o vrsti životinje.

Visoka razina biosigurnosti zahtijeva profesionalno čišćenje i dezinfekciju štala, strojeva i opreme s kojima životinje dolaze u kontakt. Općenito, svakoj dezinfekciji treba prethoditi temeljito čišćenje, jer dezinfekcija može djelovati samo na čistim površinama.

Najvažniji stroj za učinkovito i temeljito čišćenje štala, osim lopate i kolica, je visokotlačni čistač. Posebno preporučamo visokotlačni čistač tople vode s pjenomatom. Visokotlačni čistač s toplom vodom mnogo lakše i učinkovitije uklanja masnu i ljepljivu prljavštinu. Očišćena područja brže se suše, što skraćuje vrijeme čekanja za sljedeće korake čišćenja kao što je dezinfekcija.

 class=
Sredstvo za čišćenje može biti posebno učinkovito u uklanjanju tvrdokorne prljavštine. Nakon vremena kontakta, sredstvo za čišćenje se može isprati visokotlačnim čistačem s hladnom vodom



 class=
Visokotlačni čistač s toplom vodom dokazano smanjuje bakterije i stoga ga treba redovito koristiti za prevenciju bolesti životinja



Alternativno, također je prikladan visokotlačni čistač s hladnom vodom. Ovo bi također trebalo biti opremljeno pjenomatom; ne samo za nanošenje dezinficijensa, već i sredstva za odmašćivanje. Hladna voda sama po sebi ne može postići potrebnu razinu čistoće. Nanesena pjena posebno dobro prianja na površine, što omogućuje duže vrijeme kontakta. Sve se zatim ispere čistom vodom.

Daljnji osnovni strojevi za čišćenje za svakodnevnu upotrebu uključuju čistač površina i pometač. Svlačionica na ulazu u staju mora se uvijek održavati čistom i redovito dezinficirati. Za čišćenje poda prikladni su čistač površina, mokri i suhi usisavač ili, za veće prostore, ribači. Na ulazu u staju moraju se postaviti dezinfekcijske kade, a na svim prilazima farmi postaviti dezinfekcijske prostirke. Dezinficijens se mora redovito mijenjati u skladu s uputama proizvođača.

Komunalne strojeve uvijek treba čistiti visokotlačnim čistačem s toplom vodom ili visokotlačnim čistačem s hladnom vodom sa sredstvom za čišćenje i naknadno dezinficirati prije primopredaje. Jednako tako, uspostavljene karantenske staje trebaju se temeljito očistiti i dezinficirati prije i nakon svakog useljenja; spremne za smještaj novih životinja.

 class=
Sredstva za čišćenje i dezinficijensi mogu se nanijeti jednostavno i precizno pomoću visokotlačnog čistača u kombinaciji s pjenomatom


Pravo sredstvo za dezinfekciju i korištenje visokotlačnog čistača s toplom vodom

Virus slinavke i šapa je izuzetno otporan. Može preživjeti mjesecima u tlu, štalama, otpadu ili posteljini i širiti zarazu. Samo kiseline ili visoke temperature mogu ga neutralizirati.

Općenito, za dezinfekciju se koristi limunska ili mravlja kiselina. Dezinfekcija formaldehidom ili toplinom također je opcija. Za to je potrebno minimalno 60 stupnjeva Celzija – temperatura koju postiže visokotlačni čistač s toplom vodom s dokazanim učinkom ubijanja klica. Uzgajivači stoke također bi trebali slijediti službene veterinarske preporuke zemlje o dezinficijensima.

 class=
Čak se i objekti u štali kao što su iglui za telad mogu učinkovito očistiti kako bi se očuvala biosigurnost cijelog poljoprivrednog prostora


Daljnje preventivne mjere protiv slinavke i šapa

Određene preventivne mjere mogu smanjiti vjerojatnost izbijanja bolesti na farmi.

Životinje treba kupovati samo iz nekoliko poznatih, pouzdanih zaliha ili na vjerodostojnim dražbama i prevoziti ih što je manje moguće. Nosač za stoku također se nakon svakog putovanja mora temeljito očistiti i dezinficirati. Za to se koriste visokotlačni čistači i pjenomati.

Miševi i štakori moraju se kontrolirati unutar i izvan štala; prvi korak u suzbijanju glodavaca je temeljito čišćenje štala i gospodarskog dvorišta. Izmet glodavaca može se otkriti samo u svježe očišćenim štalama i redovito pometenim dvorištima. Štoviše, daje miševima i štakorima manje šanse da tamo nađu nešto za jelo. Pometač je najučinkovitiji način čišćenja poljoprivrednog dvorišta.

 class=
Staje i cjelokupni prostor farme moraju se redovito čistiti: velike površine mogu se brzo i bez napora očistiti od prašine i prljavštine pomoću pometača



Štoviše, posjetitelji farme ne bi se smjeli puštati u staje. Vozila koja nisu poljoprivredna ne bi smjela ući u prostorije. Također treba izbjegavati posjete susjednim farmama ako boravite u svojoj odjeći za štalu. Također je preporučljivo osigurati dezinficirane čizme za štalu. Također i odjeću za odlaganje ili čistu radnu odjeću koja je oprana na najmanje 60 stupnjeva Celzija.

Više o uređajima za čišćenje i prevenciju pronađite na: https://www.kaercher.com/hr/professional.html

 class=
https://www.kaercher.com/hr/professional.html



Prethodni članakPrskano ili neprskano – stare ili nove sorte ?
Sljedeći članakPotrošači traže ekološko i lokalno!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.