Često nas pitate kako se riješiti korova u eko nasadima? U ekološkoj poljoprivredi upotreba herbicida je zabranjena pa se suzbijanje korova tradicionalno svodi na korištenje mehaničke obrade.

Veliki broj poljoprivrednika koristi uslužnu obradu tla i nemaju vlastite strojeve. Tako pravi trenutak za obradu tla prođe, a korov ostane i preuzme polje. Ni oni sa strojevima ne stignu sve obraditi na vrijeme. Zakorovljeni usjev povlači sankcije u ekološkom nadzoru, što znači i smanjenu isplatu poticaja. Eko poljoprivrednici zbog zahtjevne obrade izbjegavaju usjeve kao što su kukuruz i krumpir. Radije ih uzgajaju na zemljištu koje nije uključeno u eko certifikaciju.

Jednostavne agrotehničke mjere kojima se smanjuje zakorovljenost

Prvenstveno je to korištenje zdravog certificiranog sjemena u kojem garantirano nema prisutnosti sjemena korovskih vrsta. Pravilno proveden plodored s višegodišnjim razmakom između sjetvi iste kulture doprinosi smanjenju zakorovljenosti. Zelena gnojidba dovoljne gustoće i brzog rasta smanjuje mogućnost širenja korova. Istovremeno liječi tlo ili doprinosi količini dostupnog dušika (uz korištenje leguminoza). Zelena masa koja se plitko (do 10 cm) unese u tlo izvrsna je za povećanje sadržaja humusa.

Preduboka obrada izvlači sjeme korova na površinu. Tako se sve više umjesto oranja koristi malčiranje (usitnjavanje usjeva zelene gnojidbe) i crimping (lomljenje usjeva koji ostaje ležati na površini) te direktna sjetva specijaliziranim sijaćicama u tako pokriveno tlo. Rjeđe se koristi poznata metoda prašenja strništa, odnosno plitka obrada na dan žetve, dok je zemljište još dovoljno vlažno za obradu. Na taj način se sjeme korova na površini potakne na klijanje, a zemljište se za 2-3 tjedna obradi drljačom. Tako se korovi unište, a zemljište je spremno za sjetvu.

Slično funkcionira i  „lažna sjetva“, kad se zemljište pripremi za sjetvu, no sjetva se ne obavi, već se dozvoli da korovi krenu s rastom, pa ih se jednom ili više puta zaredom uništi drljanjem, a sjetva se obavi naknadno kad su korovi uništeni. Na manjim površinama moguća je solarizacija prozirnom plastikom, a koristi se i pokrivanje neprozirnom plastikom koja sprječava rast korova, no to zna pregrijati tlo i uništiti i korisne organizme. Ako niste nabavili biorazgradivu foliju, treba i nju zbrinuti. Praktični su pokrovi od prešane konoplje, jute ili papira. Jednostavnija je opcija obaviti sjetvu pa neposredno prije nicanja usjeva vrućim zrakom ili strujom uništiti isklijali sitni korov. Pri tomu ne zagrijavamo tlo već samo dodirujemo biljke. Ako se koristi stajsko gnojivo, treba biti vruće kompostirano, a ne svježe. Većinu sjemena korova i patogene uništit će visoka temperatura fermentacije.

suzbijanje korova lokvina

suzbijanje korova lokvina
suzbijanje korova lokvina
suzbijanje korova

Dobra metoda smanjenja pritiska korova je sjetva kultura koje se podržavaju – npr. žitarice s grahoricom ili stočnim graškom. Povoljna je kombinacija bijele djeteline i kukuruza,  te „tri sestrice“ – kukuruz uz visoki grah i tikve. Biljke koje pokrivaju tlo smanjuju pritisak korova na glavni usjev, te zadržavaju vlagu u korijenu.

Digitalizacija i automatizacija korisne su na velikim površinama uz pametne strojeve koji prepoznaju korov, no da bi se postiglo optimalno rješenje, i sjetva/sadnja mora biti obavljena na isti način kako bi strojevi mogli biti što precizniji. Roboti u obradi vizualno prepoznaju korov i uklanjaju ga mehanički. Na malim površinama isplati se investirati u jednostavne alate za strojnu ili ručnu obradu. Pokretne (oscilacijske) motike oštrog noža ili strugalice raznih tipova čuvaju leđa i dobro su rješenje za naporne korove u usjevima. Bitna je obrada na vrijeme, prije nego se usjev pretjerano zakorovi. Kvalitetni alati omogućuju da se to odradi čak i ako nema radne snage osim gospodara.  

Kvalitetno eko certificirano sjeme i male alate (Terrateck, Garmach, Terradonis i Rosta) naručite na www.lokvina.hr.

http://www.lokvina.hr/

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakIsplaćeno više od 900 tisuća kuna potpore sektoru konjogojstva
Sljedeći članak15 milijuna kuna pomoći proizvođačima mlijeka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.