Toplo hladna salata

64

– 400 g krumpira
– 600 g svježih liganja (očišćenih)
– ½ žlicice crnog papra mljevenog
– 1 žlica začina
– 100 ml maslinovog ulja
– 50 ml aceta balsamica
– 10 g kapara
– 120 g rikule
– 100 g tvrdog sira – parmezana
– 30 g jezgri oraha
– sol

Krumpir skuhajte s korom u posoljenoj vodi. Kuhani krumpir ogulite i narežite na tanke ploške. Očišćene i oprane lignje narežite na kolutiće, začinite i prelijte s malo maslinovog ulja. Na dobro zagrijanoj tavi popržite pripremljene lignje dok ne dobiju zlatno-žutu boju. Dodajte narezani krumpir i još malo popržite. Začinite s preostalim maslinovim uljem, acetom i dodajte kapare. U posudu za posluživanje stavite rikulu, pripremljene lignje s krumpirom i dobro promiješajte. Posluživanje: Kod serviranja dodajte na kockice narezan parmezan i ukrasite s jezgrom oraha.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakIzbor za najbolju poljoljekarnu u 2014. godini – PREDSTAVLJANJE KANDIDATA
Sljedeći članakPrevrtuša s biljem
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.