Rižoto s morskim plodovima

84

Sastojci (4 osobe):
– 2 žlice maslinovog ulja
– 40 g maslaca
– 1 glavica luka
– 2 češnja češnjaka
– 100 g svježih kozica
– 250 g smrznutih morskih plodova
– 200 g sjeckane rajčice sa sokom
– 50 ml vina
– 150 g arborio riže
– oko 6 dl ribljeg ili povrtnog temeljca
– sol, papar
– sjeckani peršin
– parmezan za posipanje

Priprema:

1. Na ugrijanom maslinovu ulju i 20 g maslaca prepržiti nasjeckani luk, dodati nasjeckani češnjak i još malo miješajući dinstati. Zatim dodati odmrznute i ocijeđene morske plodove i pržiti par minuta dok tekućina ne ispari i plodovi ne pobijele.
2. U lončiću ugrijati temeljac da bude vruć za podlijevanje riže (ako nemate domaći temeljac super je i onaj iz kocke).
3. U morske plodove dodati rižu te je pržiti par minuta dok se lagano ne obloži masnoćom. Zatim uliti malo vina i pržiti minutu dok ne ispari. Dodajte sjeckanu rajčicu s malo njenog soka. Dodajte i oprane svježe kozice te sve malo prepržite. 4. Postupno krenite s dolijevanjem vrućeg temeljca – prvo dodajte 2-3 šeflje vrućeg temeljca, a zatim dolijevajte ovisno o tome kako riža upija temeljac, kuhajući na laganoj do umjerenoj vatri.
5. Kad je riža skuhana kako treba (jedno 10-15 min uz podlijevanje), rižoto posolite i popaprite prema ukusu i na kraju umiješajte nasjeckani peršin. U sve dodajte još preostalu kockicu (20 g) maslaca, maknite s vatre i miješajte dok se maslac ne otopi. Poslužite obilno posuto parmezanom.

 

Savjet više:
– Koristite vrstu riže namijenjenu upravo za rižoto, npr. arborio ili carnaroli. To su vrste riže manjeg, okruglog zrna i pune su škroba te čine rižoto kremastim.
– Rižu za rižoto nemojte ispirati, jer time ispirete i škrob iz nje.
– Jako je bitno da se temeljac za kuhanje rižota dodaje postupno. Bitno je da je temeljac vruć.
– Dobro je da rižoto pred kraj kuhanja ostane malo tečniji, tj. da riža nije u potpunosti upila sav temeljac, jer će ga ona nastaviti još malo upijati i nakon što ju prestanete kuhati.
– Na kraju kuhanja u rižoto svakako dodati par listića maslaca kako biste postigli njegovu savršenu kremastu teksturu.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakPašteta od tune
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.