Bakalar preliven vermuthom i umakom od sira

21

– 4 komada fileta bakalara, bez kože
– 2 žlice maslinovog ulja
– 4 mlada luka
– nasjeckana
– 150 ml suhog vermoutha
– 300 ml riblje juhe ili povrtnog temeljca
– 3 žlice svježeg sira s vrhnjem ili ekstramasnog vrhnja
– 7 dag (kozjeg sira bez kore i narezanog na komadiće
– 2 žlice nasjeckanog svježeg peršina
– sol
– mljeveni crni papar

Odstranite sve zaostale kosti iz fileta bakalara, isperite pod hladnom vodom i osušite papirom. Stavite komade bakalara na tanjur i dobro posolite i popaprite. Zagrijte tavicu s neprijanjajućim dnom, tada stavite žlicu ulja, okrećući tavicu da ulje prekrije cijelu površinu dna. Stavite komade bakalara i pržite 4 minute, bez da ih pomičete i okrećete, dok se lijepo zapeku. Preokrenite svaki komad i pržite drugu stranu još 3 minute, ili dok ne otvrdnu. Izvadite bakalar, stavite ga na tanjur za serviranje i držite na toplom. Zagrijte preostalo ulje i pržite mladi luk minutu, neprestano miješajući. Dodajte vermouth i pirjajte dok se luk ne smanji na pola svoje veličine. Umiješajte vrhnje i sir pa kuhajte na laganoj vatri 3 minute. Dodajte sol i papar, umiješajte peršin i prelijte preko bakalara. Ukrasite peršinom i servirajte.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPunjena šunka
Sljedeći članakPijani šaran
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.