Bakalar s prilogom od špinata i slanutka

69

Sastojci (4 osobe):
– par žlica maslinovog ulja
– 4 ploške slanine, tanko rezane
– 75 g mrvica od svježeg kruha
– korica 1 limuna
– ½ svežnjića peršina
– 1 žlica ribanog parmezana
– 4 fileta svježeg bakalara
– sol, papar

Za prilog:
– 1 luk
– 400 g svježeg špinata
– 300 g slanutka iz konzerve
– po želji malo ljuskica čilija
– 1 žlica limunovog soka

Priprema:
1. Ugrijati pećnicu na 230°C. Slaninu narezati na manje komadiće, a peršin sitno nasjeckati. Svaki file bakalara oprati, posušiti te prerezati na oko 2 – 3 manja komada. Luk za prilog nasjeckajte na kockice. špinat operite, a slanutak ocijedite.
2. Ugrijati malo ulja u tavi pa na njemu prepržiti komadiće slanine dok ne postanu hrskavi. Malo ohladiti, pa dodati mrvicama kruha, sjeckanom peršinu, ribanoj korici limuna i žlici parmezana te sve pomiješajte u zdjeli. Dodajte i malo maslinovog ulja te začinite paprom. Soliti ne treba jer su slani i slanina i parmezan.
3. Filete bakalara posložite u tepsiju obloženu papirom, koju ste malo pouljili maslinovim uljem. Posolite ih i popaprite s obje strane. Na njih posložiti smjesu od mrvica i slanine i lagano pritisnite rukom. Pecite oko 7-10 minuta, ovisno o debljini fileta te dok se posip ne zahrskavi i zazlati.
4. Nasjeckani luk pržite na ugrijanom maslinovom ulju u dubljoj tavi. Po potrebi ga malo podlijte vodom i pirjajte 10-tak minuta dok se ne raspadne. Zatim dodajte oprani špinat, poklopite i na laganoj vatri pustite da uvene par minuta. Dodajte slanutak, čili ljuskice po želji, te začinite solju i paprom i sve dobro promiješajte.
5. Na tanjur prvo složite špinat sa slanutkom, te preko njega položite file bakalara.

 

Savjet više: – Umjesto bakalara možete koristiti i neku drugu bijelu ribu, kao što su oslić ili list.
– Riba će se još nastaviti kuhati nakon što je izvadite iz pećnice, te je pecite koju minutu manje ukoliko je nećete posluživati odmah.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPašteta od tune
Sljedeći članakBellissimo
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.