width=Sastojci:
– 240 g tune u ulju
– 2 jaja
– 60 g omekšanog maslaca
– 2 žlice kiselog vrhnja
– 1 žličica kapara, po želji
– 1 žličica senfa
– sok od ½ limuna ili po ukusu
– sol, papar
– tost ili kruh po želji, za posluživanje

Priprema:
1. U lončiću zavrijte vodu za kuhanje jaja. Zatim ih kuhajte oko 10 minuta na umjerenoj vatri, te ih ocijedite, prelijte hladnom vodom, oljuštite i nasjeckajte na kockice. Tunu lagano ocijedite od ulja. Omekšani maslac malo razradite mikserom.
2. Sve sastojke za paštetu (osim tosta) stavite u blender ili izmiksajte štapnim mikserom u jednoličnu masu. Probajte, te po potrebi dotjerajte okus solju, paprom ili limunovim sokom.
3. Paštetu ohladite barem sat vremena u hladnjaku pa poslužite na prepečenom tostu ili kruhu.

 

Savjet više: Ukoliko želite i ljubitelji ste jačih okusa, možete u paštetu dodati i 1 mali luk nasjeckan na sitne kockice, pa sve zajedno izblendati u paštetu.

Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakBakalar s prilogom od špinata i slanutka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.