Pčelarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, a uz 1288. godinu se veže i prvi pisani dokument o pčelarstvu u Hrvatskoj (Vinodolski zakonik), dok je prvo pčelarsko društvo osnovano 1875. godine na otoku Šolti. Med i drugi pčelarski proizvodi od davnina se koriste kao hrana i lijek. Med je i najstarija vrsta zaslađivača u ljudskoj prehrani, a za razliku od šećera, ima daleko vrijedniji nutritivni sastav, ali i više kalorija (1 žlica meda ima 64 kcal, dok 1 žlica šećera daje 46 kcal).
Vrste meda
Boja, aroma, struktura i kvaliteta meda ovise o izvoru nektara, kao i o njegovoj proizvodnji. Prema izvoru nektara med može biti monofl orni – od jedne vrste nektara (kao što su bagrem, lipa, kesten, kadulja) i polifl orni – od više vrsta nektara (kao što su livadni i cvjetni med). Polifl orni med je dobar izbor ukoliko želite nenametljiv okus meda u hrani ili piću, dok med od jedne vrste cvijeta ima više izraženih svojstava, pa tako i aromu. Osim od cvjetova različitih biljaka, med može nastati iz slatkih tekućina koje neki insekti izbacuju kao višak hrane, hraneći se sokom biljke na kojoj se nalaze – medljikovac (med od bjelogorične i crnogorične medljike). Po boji se može odrediti aroma meda, pa su tako oni tamnije boje ujedno i jače arome.
Cijena meda
Prema proizvodnji med može biti vrcani (dobiven centrifugiranjem), topljeni (dobiven zagrijavanjem zdrobljenih saća), kao med u saću i med s komadima saća. S obzirom da mu je trajnost neograničena zbog velike koncentracije šećera, čuva se na hladnom mjestu, dalje od izravnog svjetla i u čvrsto zatvorenoj staklenki. Raspon cijene meda od zemlje do zemlje je stvarno velik.
Proizvodnja u porastu
Najveći proizvođač meda u Europskoj Uniji je Španjolska (33.000 t), a slijede je Italija, Grčka, Njemačka, Portugal i Mađarska. Od ukupne količine svjetskog uvoza oko 40% meda uvozi se na tržište Europske unije gdje je najveći potrošač meda Njemačka. Od 593.168 pčelara u EU-25 samo je 3% profesionalnih, a ostalima je pčelarstvo hobi. Međutim, ako se pogleda broj košnica po pčelaru, vidi se da je 37% kod profesionalnih pčelara. Ovakva je situacija i kod nas. Također se može primijetiti kako su sve nove članice EU u zadnjih 5 godina povećale i broj košnica i broj pčelara. U Hrvatskoj se na godinu proizvede približno 5.000 tona meda, a potrošnja meda po stanovniku je samo 400 grama. Brojne su pčelarske udruge koje organiziraju edukacije svojih članova, sve je veća svijest potrošača o značaju meda i ostalih pčelarskih proizvoda, te stoga ne čudi ni činjenica da je i kod nas prisutan maloprije spomenuti europski trend povećavanja broja košnica i pčelara. Ono što bitno razlikuje pčelarstvo od ostalih grana stočarstva je činjenica da je većini proizvođača pčelarstvo hobi, ali oni nastoje učiniti ga unosnim hobijem. Većina pčelara nasljeđuje pčelarenje, te su upoznati s pčelarenjem kako su to radili njihovi očevi i djedovi. Bitno je da tijekom bavljenja pčelarstvom prihvate nove tehnologije neke izmjene koje im mogu poboljšati poslovanje, a nužne su za ozbiljno bavljenje ovom djelatnošću. Obilježja suvremenog pčelarenja bi bila:
- Velika specijaliziranost
- Visoka proizvodnost rada
- Odgovarajući objekti i oprema
- Usklađivanje prirodnog potencijala pčela s proizvodnim obilježjima šireregije
Kao i u svakoj proizvodnji, za dobro planiranje i upravljanje gospodarstvom nužno je izraditi kalkulaciju proizvodnje. Ovdje je naveden primjer kalkulacije proizvodnje meda za tri regije koje imaju različite prinose meda i prodajne cijene. Osim regionalne razlike u cijeni i prinosu meda, razlikuje se način pčelarenja (mobilno i stacionarno pčelarenje). Kod mobilnog se pčelarenja ostvaruju 44% viši prinosi meda nego kod stacionarnog. Zbog nužnih vozila za mobilno pčelarenje treba računati na 56% više fiksne troškove. Također, ukoliko se umjesto prikazanog pakiranja meda u staklenke od 900 g koristi pakiranje u bačve, tada se prodajna cijena po kg umanjuje za 50-65%. Prema prikazanoj kalkulaciji cijena koštanja se kreće od 12,13 kn/kg u kontinentalnoj Hrvatskoj do 13,74 kn/kg u Gorskom Kotaru kod mobilnog načina pčelarenja, dok je kod stacionarnog pčelarenja taj raspon od 17,07 kn/kg na kontinentu do 21,54 kn/kg u južnoj Hrvatskoj. 
Učinkovitost pčelarske proizvodnje
S obzirom da se trenutno kod nas koristi samo 2-3% pašnih površina, prostora za povećanje kapaciteta i obujma proizvodnje defi nitivno ima. U EU nema poticaja po košnici, ali postoje ulaganja u razvoj od oko 24 milijuna € godišnje. Jedan od načina razvijanja pčelarstva je korištenje testiranih matica, čiji uzgoj potiče HPA (Hrvatska poljoprivredna agencija). Primjenom ekološkog načina proizvodnje meda prodajne cijene u EU kreću se od 10 do 15 €/kg. Uz izbor odgovarajućeg načina pčelarenja, zaštite zemljopisnog podrijetla te vrste meda, potrebno je istovremeno raditi na izobrazbi i učinkovitijoj organiziranosti pčelara. Organiziranjem se proizvođači preko udruga i saveza mogu zaštititi prilikom dorađivanja legislative i lobirati kada je to potrebno. Uspostavljanje boljeg odnosa između pčelara i otkupljivača meda može povećati konkurentnost, a dobar primjer ovakvog povezivanja su dugogodišnji ugovori u EU. Temeljne pretpostavke učinkovitosti pčelarske proizvodnje mogle bi se sažeti na slijedeće: korištenje što jednostavnijih košnica, mobilno pčelarenje, kako bi se iskoristili potencijali izdašne paše, korištenje vlastite radne snage za većinu polova.
