""Duhan (Nicotiana tabacum) je jednogodišnja biljka koja pripada obitelji Solanaceae, kao i rajčica i krumpir. Biljka potječe iz andskog dijela Južne Amerike, a danas se uzgaja na svim kontinentima, budući da se je kao izvorno tropska i suptropska biljka uspješno proširila i u umjerenu klimatsku zonu.

Proizvodnja u Hrvatskoj

Najveći proizvođač duhana u svijetu ja Azija, na koju otpada 67,8% svjetske proizvodnje, i u kojoj se nalazi najveći svjetski proizvođač-Kina. Kinezi su ujedno i najveći svjetski konzumenti cigareta. Europa u svjetskoj proizvodnji duhana sudjeluje sa skromnih 3,4%. U Hrvatskoj se uzgajaju dva tipa duhana:
• Virdžinija koja je nositelj kvalitete i ima je najviše u proizvodnji, a suši se u sušnicama toplim zrakom 130- 140 sati. Najviše se uzgaja u sjevernom dijelu Hrvatske (Virovitica i Pitomača) i na području Požeške kotline (Kutjevo).
• Burley u čijem je uzgoju bitna masa, a suši se prirodnim načinom na zraku u hladu ili sjeni oko 20 dana. Ovaj tip zahtjeva teža i plodnija tla, pa se u Hrvatskoj uzgaja u Požeškoj kotlini, odnosno istočnoj Slavoniji.

""
Procjenjuje se da u primarnoj proizvodnji duhana sudjeluje oko 1400 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a nositelj proizvodnje u Hrvatskoj, s oko 80% tržišnog udjela, su Hrvatski duhani d.d., koji su registrirani za uzgoj i obradu lista duhana, i ugovaraju proizvodnju s kooperantima. Otkupni centri za duhan su organizirani u Virovitici, Kutjevu i Pitomači, dok je proces obrade lista stacioniran u Virovitici. Hrvatski duhani d.d. na inozemno tržište godišnje izvoze 2000 do 4000 tona gotovih proizvoda, što je 40 do 60% vlastite proizvodnje duhana. Drugi veliki otkupljivač duhanskog lista u Hrvatskoj je slatinski Agroduhan d.o.o. čija je osnovna djelatnost proizvodnja duhana tipa FC VIRGINIA u kooperaciji s individualnim poljoprivrednim gospodarstvima, na oko 1600 ha površine. Najveće površine i proizvodnja duhana zabilježeni su 2012. godine nakon koje proizvodnja pada. Sve veći problem u proizvodnji su i ekstremne klimatske prilike, osobito suša, koje smanjuju prinose, a samim time i profi tabilnost proizvodnje. Stoga je svakako poželjno nasade duhana navodnjavati, u svrhu osiguranja stabilnih prinosa i dobre kvalitete. Nažalost, procjenjuje se da se svega 10% zasađenih površina navodnjava, što bi svakako u budućem razdoblju trebalo povećati.

Uzgoj iz presadnica

Kvalitetan duhan ne smije imati više od 8% bjelančevina zbog čega treba biti posebno oprezan kod gnojidbe dušikom Virdžinija tipa duhana. Jedan od najvažnijih uvjeta za uspješnu proizvodnju je osiguravanje zdravog i kvalitetnog rasada. Danas se sadnice uglavnom proizvode hidroponskim uzgojem, sjetvom u odgovarajuće supstrate između 10. i 15. ožujka, uz sjetvenu normu od 0,1 g/m2. Biljke duhana ne podnose niske temperature, i stradavaju već kod -1°C, pa se presadnice na polje mogu saditi tek kada prođe opasnost od mraza, optimalno između 5 i 15. svibnja. Zbog suše nasad je poželjno navodnjavati, a potrebe za vodom iznose 25-35 mm po dekadi. Treba ga uzgajati u četverogodišnjem plodoredu, jer uzgoj u manufakturi dovodi do umornosti tla, povećanog broja štetnika i bolesti. Duhanu je za izgradnju 100 kg suhe tvari potrebno osigurati 3-3,5 kg N, 1,5-2,5 kg P2O5 i 6-7 kg K2O.

List duhana se bere višekratno, obično 6-8 puta, a berba traje do sredine listopada. Duhan se većinom bere ručno, za što je potrebno osigurati dostatno radne snage, što poskupljuje proizvodnju. Brati se može i kombajnom ako je površina ravna, biljke ne poliježu i ravnomjerno dozrijevaju, te ako su jednolične visine. Prosječni prinosi suhog lista ovise o tipu, te se za Virdžinija tip kreću od 2.000 do 2.500 kg/ha, a za Burley tip 2.500 do 3.000 kg/ha.

Troškovi

Od ukupnih troškova u proizvodnji duhana najveći dio otpada trošak radne snage, budući da duhan, uz ručnu berbu po etapama, zahtijeva i zalamanje cvatova, što svakako poskupljuje proizvodnju. Zakidanje cvata i čišćenje zaperaka treba obaviti kad je 60 % biljaka u fazi butonizacije, a svako eventualno zakašnjenje smanjuje prirod do 1% dnevno, i negativno utječe na profi tabilnost poslovanja. Stoga je potrebno prije podizanja nasada osigurati potrebnu radnu snagu, do koje je u pravilu jako teško doći. U uzgoju se kao značajan trošak javlja i trošak sredstava za zaštitu bilja. Virdžinija tip duhana uz troškove proizvodnje zahtjeva i trošak sušenja, koji se u zadnje vrijeme nastoji smanjiti korištenjem biomase ili čak solarne energije. Sušnica koja godišnje osuši 6.000kg suhog duhana potroši 4.800 m3 prirodnog plina ili 4.500 litara lož ulja. Od prošle godine Hrvatski duhani d.d. nude svojim kooperantima potpisivanje četverogodišnjih ugovora. Zbog porasta troškova proizvodnje ovi otkupljivači su naknadu po kilogramu duhana povećali s 2,50 na 3 kn/kg, a taj iznos će biti isplaćen i za petu i šestu klasu duhana, koje do sada nisu bile obuhvaćene ovim plaćanjem. Novost je i ugovaranje prosječnih prinosa po hektaru, što bi trebalo pomoći u suzbijanju sivog tržišta. Prosječni prinosi u suhom ratarenju iznose 2.300 kg/ha, odnosno 2.800 kg/ha uz navodnjavanje, a za ostvareni veći prinos od prosječnog proizvođači će dobivati i dodatni poticaj od kune po kilogramu. Onima pak, koji ne predaju na otkup procijenjene količine duhana prijeti uskrata tvorničke naknade za sav predani duhan. Proizvodnjom duhana se već 22 godine bavi i obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Gomerčić iz Bjeliševca kod Požege, koji duhan uzgajaju na 11 ha površine i imaju tri sušare. Smatraju da je duhan trenutno jedna od najprofi tabilnijih kultura, a ostvaruju prinos od 3.600 kg/ha suhog duhana. Vlasnik ističe da po kilogramu duhana dobiva 13 kn, a smatra da bi realna cijena trebala biti 15 kn/kg.

""

Hrvatski proizvo đači duhana okupljeni su u udrugu „Krupan list“ iz Virovitice, čiji je predsjednik Željko Aragović. On je, nastavljajući obiteljsku tradiciju, povećavao površine pod duhanom, ali ih je zbog povećanih proizvodnih troškova bio prinuđ en smanjiti i sada duhan proizvodi na oko 10 ha površine. Ističe da su domaći proizvo đači duhana nakon prodaje Tvornice duhana Rovinj (TDR) globalnom divu British American Tobacco-u (BAT), u strahu od mogućeg gašenja domaće proizvodnje, a za opstanak bi im trebale više otkupne cijene ili dopuštanje izvoza našeg visokokvalitetnog duhana bez ograničenja.

Profitabilniji od ratarskih kultura

Iako među proizvođačima duhana vlada velika bojazan zbog prodaje TDR-s stranom investitoru, kao i gubitka vezanog poticaja za proizvodnju od 3,35 kn/ kg, još uvijek se radi o kulturi koja je profi tabilnija od tradicionalnih ratarskih kultura kod nas. Za povećanje profi tabilnosti potrebno je povećanje prinosa korištenjem suvremenih agrotehničkih rješenja, kao i povećanje površina pod ovom kulturom, uz smanjenje proizvodnih troškova sušenja korištenjem biomase ili jeftinijih dobavljača plina. Sve to bi trebalo pomoći očuvanju proizvodnje duhana koji je izuzetno kvalitetan i tražen i od najvećih svjetskih kompanija.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakSporazum oko Zahtjeva za registraciju naziva “Varaždinsko zelje”?
Sljedeći članakNewsletter 2/2016
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.