Ulaganje i povrat investicije u zaštićeni prostor

S obzirom na povećanu klimatsku nestabilnost, proizvodnja na otvorenom postaje sve rizičnija. S druge strane, zaštićeni prostori nude zaštitu biljaka od nepovoljnih vremenskih prilika, te omogućuju produžetak proizvodne sezone. Stoga dobar dio proizvođača, pogotovo proizvođača povrća, razmišlja o ulaganju u zaštićene prostore kao mjeri koja bi smanjila rizike u proizvodnji, produžila proizvodnu sezonu te posljedično povećala ekonomičnost i rentabilnost.

Da bi investicija u zaštićeni prostor opravdala očekivanja potrebno je poštovati sva pravila struke. Prvenstveno je potrebno osigurati stabilnu opskrbu električnom energijom, dovoljnom količinom kemijsko-biološki ispravne vode (na ovo je potrebno posebno paziti zbog sve toplijih i sušnijih godina), plinom ili nekim drugim energentom, kao i osigurati dovoljno radne snage (stručne i sezonske koja je potrebna u vršnim opterećenjima kakvo je berba). Također je potrebna dobra cestovna povezanost koja će omogućiti brzu i efikasnu dostavu inputa kao i proizvedenog na tržište. Također, potreban je i skladišni prostor.

Zaštićeni prostori bilježe povećanje cijena

Pri odluci o investiciji potrebno je odlučiti kakav zaštićeni prostor želimo. Oni mogu biti jednostavni, bez mogućnosti regulacije mikroklime kakvi mogu zadovoljiti u „prosječnim“ godinama, kakvih je danas sve manje. Stoga svakako prednost imaju složeniji oblici zaštićenih prostora, koji imaju mogućnost regulacije mikroklime, ali zahtijevaju daleko veća ulaganja.

Prema ekspertima, za ozbiljniju proizvodnju potrebno je najmanje 500 m² zaštićenog prostora. Koliko će iznositi investicija ovisi o svakom pojedinom investitoru koji samostalno odlučuje o vrsti zaštićenog prostora koji želi (niski ili visoki tunel, staklenik ili plastenik, obiteljski ili profesionalni plastenik, grijani ili negrijani) kao i o opremi koja se ugrađuje (insekt mreže, energetske zavjese, radni stolovi…). Nažalost, poskupljenje troškova materijala je zahvatilo i ovaj sektor, pa i zaštićeni prostori bilježe povećanje cijena.

Da bi opravdali investiciju u zaštićeni prostor proizvođači moraju postići veće prodajne cijene. To mogu postići jedino ako proizvode i izlaze na tržište van glavne sezone uzgoja. Takva proizvodnja zahtijeva daleko veće proizvodne troškove. Prvenstveno se tu misli na trošak grijanja, koji u trenutnim uvjetima postaje glavna zapreka povećanju stakleničke/plasteničke proizvodnje. Za smanjenje ovog troška preporuča se proizvodnja u priobalnom području naše države, gdje je moguće koristiti negrijane zaštićene prostore 15-30 dana dulje u jesen te isto toliko ranije u proljeće u odnosu na kontinentalni dio. To donosi veliku racionalizaciju proizvodnih troškova. Racionalizacija je moguća ako je za grijanje moguće koristiti biomasu ili geotermalnu vodu.

Prema prof. Parađiković, za 500 m² zaštićenog prostora na kojemu se intenzivno proizvodi povrće/cvijeće, potreban je termogeni uređaj kapaciteta  109 kW, koji troši 12 litara loživog ulja na sat. Ako pretpostavimo da je vanjska temperatura -10 °C, a zadana dnevna u nasadu 20 °C, a noćna 16 °C na trošak grijanja otpada 60-65 % prihoda tijekom kritičnih mjeseci.

Za ekonomično korištenje zaštićenih prostora i brži povrat investicije bitno ih je koristiti tijekom cijele godine. To je moguće čak i kod proizvodnje u negrijanim prostorima. Tamo se mogu uzgajati kulture koje nemaju velikih zahtjeva prema toplini i mogu podnijeti i negativne temperature (salata, matovilac, mladi luk, špinat). Također i kulture koje se uzgajaju kao predkulture glavnim kulturama koje se sade u proljeće.

Također se u zimskom i ranoproljetnom uzgoju mogu primjenjivati crne, prozirne ili poluprozirne folije. One povećavaju temperaturu tla. Time se ubrzava rast biljaka, utječe na povećanje prinosa i ranije dozrijevanje kao i na veću kvalitetu plodova. To u konačnici povećava ekonomičnost uzgoja.

Refinanciranje putem fondova ruralnog razvoja

Investiciju u zaštićeni prostor moguće je financirati i putem fondova ruralnog razvoja – operacija 4.1.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava te operacijama 6.3.1 i 6.1.1. Za detaljne podatke i otvorene natječaje iz ovog tipa operacija potrebno se informirati na stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Investicija u zaštićeni prostor se tretira kao ulaganje u trajnu imovinu koja će se koristiti 10 i više godina. Pri tome treba imati na umu da određena oprema ima kraći rok trajanja. Tako joj je nakon nekog vremena potrebna zamjena (folije, dijelovi sustava za navodnjavanje).

Točan iznos investicije po m² ovisi o mnoštvu čimbenika o kojima odlučuje svaki ulagač za sebe. Tako je nemoguće točno reći koliko će iznositi investicija u zaštićeni prostor. Potencijalni investitor se treba obratiti izravnim upitom ponuđačima opreme. Prema sadašnjem stanju na tržištu cijena kvadrata zaštićenog prostora se može kretati od 30 pa sve do 270 EUR-a pa i više. Cijena ovisi o vrsti i opremljenosti zaštićenog prostora.

Da bismo saznali koliko je vremena potrebno za povrat investicije uz iznos ulaganja potrebno je izračunati i prihode koji se ostvaruju iz date investicije. U našem primjeru iznos investicije će nam biti 500 m² po 100 EUR-a, tj. ukupna investicija će iznositi 50.000 EUR-a. U zaštićenom prostoru pretpostavljamo da uzgajamo mladi luk i rajčicu.

Prema podatcima Kataloga kalkulacija 2021.g. koje izdaje Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede sa 500 m² zaštićenog prostora moguće je ostvariti prihode od:

Najjednostavnija metoda izračuna razdoblja povrata, koja ne razmatra vremensku vrijednost novca, je podijeliti ostvarene prihode s ukupnom investicijom, da bismo saznali nakon koliko godina će se investicija vratiti. U našem primjeru to bi bilo 50.000 EUR/8.425 EUR jednako 6 odnosno za povrat investicije trebalo bi 6 godina.

Moguće je ostvariti i brži povrat ako će se u proizvodnju uključiti još neka kultura ili se postigne veća prodajna cijena. U svakom slučaju svaki investitor ovo mora izračunati za sebe, uvažavajući kulture koje misli uzgajati u zaštićenom prostoru i točan iznos investicije koji će dobiti od ponuđača.

Pozitivan povrat investicije nakon 8 godina

Prethodno pokazana metoda može nam dati samo grubu procjenu povrata investicije. Ona ne uvažava osnovnu ekonomsku zakonitost. Ona govori da se vrijednost novca smanjuje protokom vremena. Tome svi itekako svjedočimo u ovoj godini velike inflacije. Stoga je točnije vrijednost budućih primitaka svesti na sadašnju vrijednost upotrebom diskontne stope.

Diskontna stopa je mjera vremenske vrijednosti novca, odnosno svođenja budućih novčanih primitaka na sadašnju vrijednost. Kao diskontnu stopu praktično je koristiti onu koja odgovara cijeni kapitala, odnosno kamatna stopa na kredit koji je uzet za investiciju ili se općenito primjenjuje eskontna stopa HNB-a koju ona obračunava pri otkupu mjenica, a koja je 3 % za 2022. g.

Razdoblje povrata investicije primjenom diskontne stope od 3 % na istom primjeru (investicija 50.000 EUR, novčani tijekovi tijekom razdoblja 8.425 EUR-a) je duži i iznosi 8 godina. Ako pretpostavimo da će se zaštićeni prostor pod ovim uvjetima koristiti 15 godina. Možemo izračunati i internu stopu rentabilnosti koja je 11,6 %, te govori o povratu na uložena sredstva. Dobiveno ukazuje na pozitivan povrat investicije nakon 6, odnosno 8 godina.

Kako je riječ o velikim i skupim investicijama ulagači se svakako prije ulaska u njih trebaju informirati o mogućnostima prodaje proizvedenog i prodajnim cijenama koje mogu ostvariti, točnoj tehnologiji uzgoja jer ovako skupe investicije ne dozvoljavaju mogućnost uzgojnih grešaka, razmotriti kakve sve vrste zaštićenih prostora postoje i odlučiti se za tip koji im odgovara u potpunosti, dobro procijeniti potrebnu radnu snagu jer to može biti veliki problem u proizvodnji te proučiti postoji li mogućnost korištenja europskih sredstava i potpora.

Rezultati ovise o postavljenim uvjetima, točnom iznosu investicije koja ovisi o investitoru i njegovim željama. Također, ovise i o prihodima koje je moguće ostvariti proizvodnjom u zaštićenom prostoru.