Uzgoj batata i krumpira može biti isplativ!        

Batat je u današnje vrijeme dosta rasprostranjena kultura u uzgoju u Hrvatskoj, kako u privatne svrhe, tako i u gospodarskom smislu za daljnu prodaju i distribuciju. Sve više raste njegova važnost i upotreba u kulinarstvu, ugostiteljstvu i kao namirnica koja sadrži visokonutritivne i hranidbene vrijednosti.

Prema osnovnim sastojcima nešto je bogatiji od krumpira, što se vidi iz zastupljenosti glavnih hranidbenih sastojaka u jestivom dijelu:

Batat je komercijalno isplativ

Uz hranidbena i ljekovita svojstva, batat kao povrtna kultura ima veliku važnost i u gospodarstvu, jer je proizvodnja komercijalno isplativa. To se očituje iz godine u godinu povećanjem broja gospodarstava u uzgoju. Zbog svoga čak i malo neobičnog izgleda, a tako i boje kožice i okusa mesa, batat je postao nezaobilazna delicija u mnogim restoranima i kućanstvima. Kao povrće najviše se cijene kultivari tamne potkožice, žutog ili narančastog mesa i slatkog okusa. Batat se u našim uvjetima uzgaja isključivo iz presadnica, na otvorenom u vrijeme kad prestane opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. Batatu je za kvalitetan rast i razvoj potrebno 3-5 mjeseci bez mraza, ovisno o kojoj sorti batata se radi.

Batat se može uzgajati u kontinentalnom i mediteranskom dijelu Hrvatske, a najpogodnija su lakša tla uz dobru dreniranost. Najbolje prinose daje na ocjeditim pjeskovito- ilovastim tlima i slabo skeletnim tlima (Primorje i Dalmacija). Kiselost tla, pH vrijednost, treba biti oko 6. Za uzgoj batata potrebno je 3 – 4 mjeseca, odnosno vegetacijska sezona mu je 100-120 dana od sadnje do berbe. Sve ovisi o tipu tla i prihrani batata.

Za provjeru je najbolje nakon vegetacije od 100 dana iščupati jedan korijen batata i vidjeti izgled gomolja. Najčešće se uzgaja vegetativno, “presadnicama” (ukorijenjenim izbojima iz korijena), pazeći na temperaturu zraka i tla u trenutku sadnje. Sadnja na otvorenom u kontinentalnom se dijelu Hrvatske planira oko 15. svibnja te oko 15. travnja u mediteranskom dijelu, uz uvjet da temperatura tla nije niža od 10 °C. Presadnice se proizvode u zaštićenim prostorima uz vrlo visoku temperaturu i vlagu i nakon 2 mjeseca spremne su za sadnju.

Pripremu tla za sadnju batata najbolje je početi već u jesen, oranjem na dubinu od 30 cm. Ako se na površini prije uzgajao kukuruz, potrebno je aplicirati zeolit u svrhu brže razgradnje ostataka kukuruzovine i drugih ostataka iz prethodne sjetve ili sadnje. Prije sadnje kod proljetne pripreme tla potrebno je obaviti gnojidbu s konjskim ili goveđim peletima, kako bi se osiguralo dovoljno hraniva za cijelo vegetacijsko razdoblje batata.

Batat u usporedbi s krumpirom sadrži veliki udio kalija i vitamina C. Izuzetno je pogodan za konzumaciju za osobe s dijabetesom. Priprema tla i gnojidba zahtijevaju nešto više vremena i ulaganja, ako govorimo o komercijalnoj proizvodnji. Ipak, daleko je manji broj štetnika s obzirom da sam uzgoj batata još nije toliko raširen u usporedbi s krumpirom.

Ekonomska isplativost uzgoja batata na 1 ha u kontinentalnoj Hrvatskoj

Ako se po 1 sadnici dobije oko 1 kilogram prinosa korijena to iznosi na 20.000 sadnica 20.000 tona. Ako oko 20 % ide u 2.klasu, znači da je 16.000 kg za prodaju u 1.klasi. Otkupna cijena je 5 kn/kg, s time da je moguće prodaju usmjeriti 10 % maloprodaji po cijeni od 18 kn/kg, 90% veleprodaja po cijeni od 6 kn/kg. Što proizlazi da 2.000 kg ide u maloprodaju i 18.000 kg u veleprodaju (uključuje 1. i 2. klasu batata). U prihod se uračunavaju sadnice, troškovi mehanizacije, sadnje, postave folije i ljudskog rada, dobit je isplativa. Iz kalkulacije je vidljivo s obzirom na porast troškova u proizvodnji i prodaji te energenata da je ekonomska isplativost u proizvodnji batata ostvariva. Ona ovisi o tržišnim cijenama inputa i ulaznih troškova, no s obzirom da potražnja i potrošnja batata raste, tržište otvara prostor za distribuciju.

Krumpir

Krumpir je višegodišnja zeljasta biljka, koja ovisno o uvjetima uzgoja i kultivara, najčešće doseže visinu do 1 m. Biljka krumpira sastoji se od stabljike sa složenim neparno perastim listovima, cvjetova i plodova bobica sa sjemenkama, stolona, korijena i gomolja. Cijela biljka krumpira, osim gomolja, otrovna je jer sadrži otrovni alkaloid solanin.

Ovisno o navikama i udjelu u ishrani, različito pridonosi u osiguranju dnevnih potreba za kalorijama, ugljikohidratima, proteinima i vitaminima. Jestivi dio gomolja krumpira sadrži prosječno oko 25 % suhe tvari, a što se vidi u tablici.

Nasad jestivog krumpira ima 35 000 – 40 000 biljaka/ha, što izraženo u stabljikama iznosi 150 000 – 200 000 glavnih stabljika/ha. Cjelokupnu agrotehniku treba podrediti činjenici da krumpir za sve vrijeme rasta ima potrebu za rahlim, prozračnim tlom, umjerene vlažnosti. Dobrom i kvalitetnom pripremom tla i oranjem se u tlo unose biljni ostaci, organska gnojiva i drugo. U jesensko-zimskom razdoblju potrebno je provesti oranje na dubinu 30-35 cm radi što boljeg promrzavanja tla i bolje predstjevene strukture zemljišta.

Ekonomska isplativost uzgoja krumpira na 100 m² u kontinentalnoj Hrvatskoj

Za hobističke potrebe na 100 m² urod krumpira iznosi 500 kg. S obzirom da se radi o malim količinama, koje se pretežito koriste za vlastite potrebe, prodajna cijena krumpira iznosi 10 kn/kg u maloprodaji. Ova kalkulacija je isplativa samo za uzgoj za vlastite potrebe u kućanstvu i manji dio za prodaju. Za kvalitetno i dugo čuvanje krumpira potrebni su specijalni toplinski izolirani prostori s aktivnom ventilacijom. Važno je da se krumpir nakon berbe dobro prosuši na suncu i zraku. Potom i da se skladišti osušen u vreće ili kašete. Ovisno o mogućnosti održavanja niske temperature i uz obavezno ventiliranje krumpir će se npr. na 4 °C stupnja čuvati oko 10 mjeseci bez klijanja.