Razdoblje najkraćih zimskih dana je iza nas i s nestrpljenjem počinjemo iščekivati proljeće i šarenilo proljetnog cvijeća. Pogled na zelenilo, a naročito bavljenje vrtlarstvom dobro je za psihičko zdravlje. Tijekom zimskih mjeseci i ranih proljetnih dana dvogodišnje cvjetne vrste i cvatnja geofita unose boju pri pogledu u turobno sivilo. Planiranje i sadnja cvijeća jedna je od aktivnosti koja oporavlja i unosi radost.

Dvogodišnje cvjetne vrste siju se tijekom ljeta, a za sadnju na stalno mjesto spremne su u jesen, u rujnu i listopadu. U isto se vrijeme sade i podzemne stabljike geofita otpornih na hladnoću. Vrhunac cvatnje ovih vrsta je od kraja zime do sredine proljeća, a kako je velik broj tih vrsta niskog rasta pogodne su za sadnju balkonskih sandučića i ukrasnih posuda.

            Dvogodišnje vrste

Krenimo s dvogodišnjim cvjetnim vrstama pogodnim za sadnju balkonskih sandučića. Maćuhice, rogate ljubičice i tratinčice cvatu i tijekom jeseni i zime dok druge vrste u prvoj godini razvijaju rozetu listova, a cvatu narednog proljeća.

Maćuhice (Viola × wittrockiana) i rogate ljubičice (Viola cornuta) pripadaju porodici Violaceae, trajne su biljke, ali ih uzgajamo kao dvogodišnje jer im u narednim sezonama cvatnja slabi. Oplemenjivanjem je stvoren velik broj kultivara različite veličine i obojenja cvjetova pomoću kojih je moguće osmisliti prekrasne kombinacije različitih boja, a kombiniranjem ovih dviju vrsta i veličina cvjetova.

Maćuhice uzgajamo kao dvogodišnje jer im u narednim sezonama cvatnja slabi

Za rast, razvoj i obilnu cvatnju traže osunčane položaje i ocjedito tlo. Kad su posađene u uzgojne posude tijekom jeseni i zime potrebno ih je vrlo rijetko zalijevati jer će u slučaju značajnijeg pada temperature doći do oštećenja biljaka. Također magla i niske temperature sprječavaju jače isušivanje supstrata pa je u takvim uvjetima dovoljno im dodati vode jednom mjesečno. Kad se temperature spuste ispod 0 °C djelovat će uvelo, a listovi će biti ovješeni, međutim čim se temperatura digne iznad točke smrzavanja, dignut će se listovi i cvjetovi i biljka neće pretrpjeti nikakva oštećenja.

Tratinčicama odgovara polusjenovito mjesto

Tratinčice (Bellis perennis) cvatu veći dio godine, bilo da se radi o samoniklim ili uzgojenim tratinčicama. Pripadaju porodici glavočika (Asteraceae), pri tlu oblikuju rozetu žličastih listova iz koje izbijaju cvatne stapke s cvatom glavicom sastavljenim od jezičastih, po obodu i cjevastih cvjetova u sredini cvata. Kod kultivara nastalih opemenjivanjem cvatovi su krupniji, s više redova jezičastih cvjetova koji se osim u bijeloj, pojavljuju i u ružičastoj i crvenoj boji. Siju se u lipnju za presađivanje u rujnu. Najintenzivnije cvatu dolaskom viših temperatura i duljih proljetnih dana. Tijekom jeseni i zime također treba paziti da supstrat ne bude prevlažan, a kretanjem vegetacije održava se umjereno vlažnim. Odgovara im sunčano do polusjenovito mjesto gdje će obilno cvjetati sve do sadnje ljetnica.

Druge vrste dvogodišnjeg cvijeća pogodnog za sadnju ukrasnih posuda su potočnice (Myosotis alpestris) i turski klinčići (Dianthus barbatus). Kao i tratinčice to su vrste koje se siju u lipnju, presađuju u rujnu za cvatnju u proljeće, od ožujka do svibnja, ponekad i lipnja. Glavnina cvatnje je dok još nema ljetnica kojima bismo unijeli boju na prozorske daske, balkone i terase. Potočnice iz porodice bročeva (Boraginaceae) odlikuju se sitnim cvjetovima koji se pojavljuju u nebeski modroj i nježno ružičastoj te bijeloj boji, a turski klinčići (Caryophyllaceae) u različitim nijansama bijele, ružičaste i crvene boje. Karanfili traže osunčan položaj i ocjedito tlo, a otporni su na sušu, dok potočnicama odgovara nešto vlažnije stanište.

Otporni geofiti nižeg rasta

Od geofita otpornih na niske temperature za sadnju ukrasnih posuda pogodne su vrste nižeg rasta. To su prije svega mirisni zumbuli (Hyacinthus orientalis), njima slične, ali nježnije presličice (Muscari armeniacum), zatim procjepak (Scilla sibirica) te vrlo popularne visibabe (Galanthus nivalis), šafrani (Crocus) i narcise (Narcissus) niskog rasta ,,Tete a tete”.

U nešto veće posude mogu se posaditi i lukovice tulipana (Tulipa) i drugih kultivara narcisa uobičajenih za sadnju u vrtovima. Sade se u jesen, u listopadu i studenom. Pri temperaturama od 5 do 10 °C razvijaju korijen. S obzirom da se sade u mali volumen supstrata, pri niskim temperaturama nižim do -2, -3 °C koje bi trajale neprekidno više dana, moglo bi doći do smrzavanja podzemnih stabljiki pa ih pri takvim uvjetima potrebno zaštititi unašanjem na zaštićeno mjesto.

Lukovičaste biljke u ukrasnim posudama mogu cvjetati tijekom zime u vašem domu uz postupak pospješivanja cvatnje. U pravilu se vrste koje ranije cvatu i ranije sade, već od rujna. Općenito se krupnije lukovice sade dublje, a sitnije plitko i svakako ih sadite u skupinama od 3 do 5, jer će tako biti atraktivniji prizor, nego kad se posade pojedinačno. Nakon sadnje lonci se trebaju ostaviti u hladnoj i mračnoj prostoriji. Potrebno ih je povremeno zalijevati kako bi se održala vlažnost zemlje u loncu. Nakon otprilike dva mjeseca biljke će započeti rasti i tada se lonac može preseliti u svijetlu prostoriju. Pospješivanje cvatnje posađenih lukovica, odnosno podzemnih stabljika nakon razdoblja zimskog mirovanja, potiče se unašanjem na toplije mjesto (10-15 °C) i oponašanjem uvjeta proljeća. Ako ih stavite negdje na otvoreno, procvast će kad i geofiti u vrtu.

            Kako ih njegovati nakon što ocvatu?

Nakon cvatnje, cvatne stapke se mogu porezati, a listovi se mogu ostaviti dok se sami ne osuše. Nakon toga, tijekom ljeta nastupa razdoblje prividnog mirovanja kad se podzemne stabljike ne zalijevaju. S umjerenim zalijevanjem počinje se u listopadu, ali vrlo oprezno kako u razdoblje niskih temperatura supstrat oko podzemne stabljike ne bi dočekao prevlažan i time uzrokovao truljenje i propadanje stabljike. Najviše vode potrebno je tijekom proljeća, ali je tijekom cijelog uzgoja važno da se ne skuplja suvišna vlaga u supstratu.

Osim dvogodišnjih cvjetnih vrsta i geofita otpornih na hladnoću nižeg rasta, za cvatnju tijekom ranih proljetnih mjeseci mogu se koristiti i trajnice poput puzavog plamenca (Phlox subulata), ognjica (Iberis sempervivum) i kamenita trava (Alyssum saxatile).

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje