Sa sve blažim zimama bez dugotrajnog snježnog pokrivača otvara nam se mogućnost ranijeg uživanja u brojnim ukrasnim vrstama koje cvatu upravo zimi. Brojne drvenaste vrste procvasti će na prvi znak toplijeg vremena već krajem siječnja. Dok druge na cvatnju može lako prevariti i potaknuti iznenadna južina.
Iznenadna cvatnja nije nikakav problem za biljke koje su većinom i selekcionirane za ranu i zimsku cvatnju. To su ukrasne vrste kod kojih nam nisu bitni plodovi pa nema štete kada ponovno nastupi hladni val, cvatnja tada samo stane i u većini slučajeva se nastavi kada ponovno lagano zatopli.
Stabla
Od stabala vrijedi spomenuti vrstu ukrasne trešnje koja cvate već u jesen od studenog pa sve dok ne nastupe negativne temperature, također se dio cvjetova otvara i tijekom zime za toplijih perioda. To je vrsta Prunus subhirtella ‘Autumnalis’ sitnih svijetlo ružičastih cvjetova na golim granama, a cvatnja je još dulja u mediteranskom podneblju. Pred kraj zime (kraj veljače – početak ožujka) počinju cvjetati srebrnolisni javor (Acer saccharinum) i perzijska parocija (Parotia persica) sa svojim sitnim crvenim cvjetovima, te javor mliječ (Acer platanoides) s žuto-zelenkastim gronjastim cvatovima.
Grmovi
Od zimzelenih vrsta zimske cvatnje najpoznatije su svakako kamelija i crnjuša (erika), a tu su još i zanimljive vrste poput skimije, mahonije, poligale, ružmarina i planike.
Kad govorimo o kameliji prva pomisao je sigurno na vrstu Camelia japonica, krupnih i punih cvjetova. No za kontinentalne krajeve pouzdanija je vrsta Camelia sasanqua koja krene cvjetati u prosincu no s nešto sitnijim i jednostavnijim cvjetovima. Crnjuša ili popularno zvana erika (Erica carnea, Erica × darleyensis) iznimno je tražena u jesenskoj ponudi kada se sadi u vrtove, žardinjere i groblja. Stvara gusti i polegli grm tamnozelenih igličastih listova te cvate ponekad već od studenog.
Za kontinentalna podneblja idealna je i imanje poznata vrsta Mahonia × media ‘Winter Sun’ koja cvate žutim cvatovima od siječnja. Sve popularnija je i Skimmia japonica koja zapravo razvija cvatove s cvjetnim pupovima u jesen te ih zadržava cijele zime na vrhovima grana. To stvara izrazito dekorativan prizor jer su pupovi najčešće crvene boje (kultivar ‘Rubella’) u gustim metlicama iznad sjajno zelenih listova.
U mediteranskom podneblju tijekom zime cvatu naše domaće vrste – ružmarin i planika, a uz njih možemo dodati i vrstu Polygala myrtifolia koja cvate svojim ružičasto-ljubičastim cvjetovima.
Od listopadnih grmova koji cvatu zimi najčešći su i najpoznatiji zimski jasmin (Jasminum nudiflorum) te zimska lonicera (Lonicera fragrantissima, Lonicera × purpusii). Na sunčanim položajima ove vrste će procvasti već u siječnju, jasmin žutim cvjetovima, a lonicera veoma mirisnim, krem-bijelim cvjetovima. Abeliophyllum distichum poznat kao bijela forzicija također cvate bijelim cvjetovima no cvate tek krajem zime, najranije od sredine veljače.
Ukoliko želite gusti i bujni grm obilne cvatnje od sredine zime, oduševit ćete se vrstom Viburnum bodnantense ‘Dawn’. Mnoštvo cvjetova pojavljuje se u štitastim cvatovima, dok su u pupovima intenzivno su ružičaste boje, nakon čega se otvaraju mirisni blijedo ružičasti cvjetovi.
Grmovi vještičje ljeske (rod Hamamelis) odlikuju se skladnim grananjem i predivnim intenzivnim bojama listova u jesen, no najpoznatiji su po svojoj ranoj, zimskoj cvatnji već u siječnju. Hammamelis mollis je vrsta koja prva cvate i to svijetlo žutim cvjetovima prepoznatljivih uskih latica poput trakica koje vise s grana. Isti tip cvijeta ima i vrsta H. × intermedia no latice su intenzivnijih boja: crvene kod kultivara ‘Diane’, narančaste do bakreno-crvene kod kultivara ‘Jelena’ te intenzivno žute kod najpoznatijeg ‘Arnold Promise’ kultivara. Njima slična vrsta je i Chimonanthus praecox, brojnijih ali kratkih latica, krem-žute boje i predivnog mirisa za vrijeme cvatnje u veljači.
Penjačice
Zimskom cvatnjom može se pohvaliti nekoliko vrsta pavitina (rod Clematis) koje su otporne na niske temperature do –12 °C. Najčešće ćete u ponudi pronaći zimzelenu vrstu Clematis armandii, dekorativnih, krupnih, kožastih listova, koja cvate od veljače bijelim ili ružičastim cvjetovima. Manje poznate vrste kod nas su Clematis cartmanii, snježno bijelih cvjetova od sredine do kraja zime, te Clematis cirrhosa kod kojeg se ovješeni, zvonasti cvjetovi s crvenim točkicama javljaju od studenog pa sve do ožujka.
Važno je znati!
Za sve ovdje navedene vrste vrijedi sljedeće pravilo ako želite obilnu cvatnju u zimi:
- nikako nemojte ove vrste orezivati u jesen niti u zimu prije nego procvatu (ako ih je potrebno oblikovati rezidbom učinite to nakon cvatnje – početkom proljeća)
- sadite ih na položajima sa što više sunčanih sati
- dobro ih prihranjujte uravnoteženim NPK gnojivom u kasno proljeće kada stvaraju cvjetne pupove za zimsku cvatnju!
Izvor: Gospodarski kalendar
