Gladiole ili mačići, simbol su vrta u jeku ljeta, a česte su i u raskošnim ljetnim buketima i aranžmanima. Kako spadaju u skupinu geofita (vrste s podzemnom stabljikom) neotpornih na hladnoću, sade se krajem travnja te do kraja svibnja čim temperature tla budu iznad 13 °C te kad prestane opasnost od kasnih proljetnih mrazeva.
Rod Gladiolus pripada porodici Iridaceae, perunike te obuhvaća oko 280 vrsta porijeklom iz Sredozemlja, Afrike i Bliskog istoka. Zbog toga im odgovara obilje sunca i toplina te humusno, blago pjeskovito tlo. U Hrvatskoj postoji nekoliko vrsta koje rastu samonikle, a to su obični, ilirski, močvarni, talijanski, crepasti mačić ili gladiola.
Krupni cvjetovi u svim bojama
U tlu se nalazi gomolj u obliku lukovice, žute, ružičaste illi crvene boje, obložen zaštitinim ljuskama u više slojeva. Listovi su duguljasti, mačkolikog oblika, a dugi su i do 1 m. Duž stapke nalazi se 12 do 25 cvjetova skupljenih u jednostavan cvat duljine i do 60 cm. Cvjetovi su krupni, a pojavljuju se u gotovo svim bojama, mogu biti i dvobojni.
Prema vremenu cvatnje gladiole mogu biti vrlo rane, srednje rane i kasne. Gladiole su trajnice, koje se u toplijim krajevima ne trebaju vaditi iz tla, dok se u zonama temperatura 7 i nižim vade iz tla nakon prvih jesenskih mrazeva koji su uništili listove. Gomolji se pažljivo izvade iz tla, ostave na suncu da se prosuše, otrese se tlo s njih i stave na skladištenje na tamno i hladno (5 do 8 °C) mjesto uz nisku relativnu vlagu zraka. Sitniji gomolji se odvoje, mogu se saditi zasebno dok se ne razviju i ne sazriju da procvatu.
Vole osunčano mjesto
Gladiole se sade u proljeće, u travnju i svibnju. Ovisno o kultivaru od sadnje do cvatnje može trebati 60 do 90 dana. Za sadnju gladiola bira se dobro osunčano mjesto, izloženo suncu najmanje 6 do 8 sati tijekom dana. Sade se u ocjedito tlo, umjerene hranjivosti, dobro pripremljeno, pognojeno kompostom ili zrelim stajskim gnojem na dubinu o 10-ak cm, ovisno o veličini gomolja. Rupa u koju je stavljen gomolj zatrpa se i nježno natisne kako bi se ostvario bolji kontakt gomolja s tlom. Površinu je potrebno zaliti, a zalijeva se i tijekom dužih sušnih razdoblja.
Nakon sadnje i zalijevanja, površinu je dobro malčirati kako bi se održala vlaga tla i usporio rast korova. Gomolji gladiola polažu se u tlo na razmak 15 do 20 cm, ovisno o veličini kultivara. Prilikom sadnje vodi se računa o visini biljaka pazeći pri tome da se viši kultivari sade u pozadinu, a niži naprijed. Ako se gladiole kombiniraju s drugim jednogodišnjim cvjetnim vrstama, sade se u skupine 7 i više gladiola, čime se dobiva fantastičan vizualni dojam. Visokim kultivarima potrebno je osigurati potporanj ili ih saditi uz zid ili ogradu.
Od redovitih mjera njege, osim zalijevanja i plijevljenja, jednom kad procvatu, s cvatnih stapki redovito se uklanjaju ocvali cvjetovi, a kad svi cvjetovi u cvatu ocvatu, odreže se cvatna stapka 10 do 15 cm iznad površine tla. Probleme mogu uzrokovati uši, tripsi i crveni pauk te virusi i siva plijesan. Ako se gladiole režu za vazu, cvatne stapke režu se rano ujutro ili navečer, a ne tijekom dnevne vrućine. Režu se oštrim nožem i to cvatovi sa samo jednim ili dva otvorena cvijeta.
Ostali pupoljci će se postupno otvoriti. Prerežu se dijagonalno kroz stapku i stavljaju u kantu s mlakom vodom. Potrebno je ostaviti najmanje četiri lista na biljci u tlu ako se želi ponovno koristiti gomolj. Kanta s odrezanim cvatovima stavlja se na hladno tamno mjesto na nekoliko sati prije nego što ih se slaže u vazu. Donji cvjetovi koji su uveli redovito se uklanjaju, a svakih nekoliko dana cvatna stapka skrati se za otprilike 2 cm.
Velik broj kultivara gladiola
Postoji velik broj kultivara gladiola, a razlikuju se prema veličini i boji, a najpopularniji pripadaju sljedećim skupinama hibrida:
Grandiflora hibridi: Ovo su klasične gladiole koji cvatu s velikim brojem krupnih (promjera 12 do 15 cm) cvjetova u širokom rasponu boja. Biljke proizvode cvjetne stabljike koje dosežu i do 1,2 metra u visinu i otporne su na zimu u zoni 7.
Patuljasti hibridi Grandiflora: Ove minijaturne gladiole izvrstan su izbor za posude i manje vrtove te za rez, jer su njihovi cvjetovi otprilike upola manji od cvjetova Grandiflora hibrida, a njihove kraće stabljike obično ne zahtijevaju kolčenje. Također su otporni na zimu u zoni 7. Glamini gladiole pripadaju ovoj skupini, a otporne su na štetočine i cvat će na punom suncu ili u polusjeni.
Nanus hibridi: Otporni na zonu 5, ove manje gladiole slične su Grandiflora hibridima, ali ne daju toliko cvjetova. Obično ne narastu više od oko 60 cm u visinu, što ih čini savršenima za posude ili male prostore.
