Gladiole ili mačići, simbol su vrta u jeku ljeta, a česte su i u raskošnim ljetnim buketima i aranžmanima. Kako spadaju u skupinu geofita (vrste s podzemnom stabljikom) neotpornih na hladnoću, sade se krajem travnja te do kraja svibnja čim temperature tla budu iznad 13 °C te kad prestane opasnost od kasnih proljetnih mrazeva.

Rod Gladiolus pripada porodici Iridaceae, perunike te obuhvaća oko 280 vrsta porijeklom iz Sredozemlja, Afrike i Bliskog istoka. Zbog toga im odgovara obilje sunca i toplina te humusno, blago pjeskovito tlo. U Hrvatskoj postoji nekoliko vrsta koje rastu samonikle, a to su obični, ilirski, močvarni, talijanski, crepasti mačić ili gladiola.

Krupni cvjetovi u svim bojama

U tlu se nalazi gomolj u obliku lukovice, žute, ružičaste illi crvene boje, obložen zaštitinim ljuskama u više slojeva. Listovi su duguljasti, mačkolikog oblika, a dugi su i do 1 m. Duž stapke nalazi se 12 do 25 cvjetova skupljenih u jednostavan cvat duljine i do 60 cm. Cvjetovi su krupni, a pojavljuju se u gotovo svim bojama, mogu biti i dvobojni.

Prema vremenu cvatnje gladiole mogu biti vrlo rane, srednje rane i kasne. Gladiole su trajnice, koje se u toplijim krajevima ne trebaju vaditi iz tla, dok se u zonama temperatura 7 i nižim vade iz tla nakon prvih jesenskih mrazeva koji su uništili listove. Gomolji se pažljivo izvade iz tla, ostave na suncu da se prosuše, otrese se tlo s njih i stave na skladištenje na tamno i hladno (5 do 8 °C) mjesto uz nisku relativnu vlagu zraka. Sitniji gomolji se odvoje, mogu se saditi zasebno dok se ne razviju i ne sazriju da procvatu.

Krupni cvjetovi gladiola u svim bojama
Ulaz ukrašenim gladiolama u kombinaciji s ostalim cvijećem

Vole osunčano mjesto

Gladiole se sade u proljeće, u travnju i svibnju. Ovisno o kultivaru od sadnje do cvatnje može trebati 60 do 90 dana. Za sadnju gladiola bira se dobro osunčano mjesto, izloženo suncu najmanje 6 do 8 sati tijekom dana. Sade se u ocjedito tlo, umjerene hranjivosti, dobro pripremljeno, pognojeno kompostom ili zrelim stajskim gnojem na dubinu o 10-ak cm, ovisno o veličini gomolja. Rupa u koju je stavljen gomolj zatrpa se i nježno natisne kako bi se ostvario bolji kontakt gomolja s tlom. Površinu je potrebno zaliti, a zalijeva se i tijekom dužih sušnih razdoblja.

Nakon sadnje i zalijevanja, površinu je dobro malčirati kako bi se održala vlaga tla i usporio rast korova. Gomolji gladiola polažu se u tlo na razmak 15 do 20 cm, ovisno o veličini kultivara. Prilikom sadnje vodi se računa o visini biljaka pazeći pri tome da se viši kultivari sade u pozadinu, a niži naprijed. Ako se gladiole kombiniraju s drugim jednogodišnjim cvjetnim vrstama, sade se u skupine 7 i više gladiola, čime se dobiva fantastičan vizualni dojam. Visokim kultivarima potrebno je osigurati potporanj ili ih saditi uz zid ili ogradu.

Gladiole u lončanicama u kombinaciji s ostalim cvijećem
Savršena ljetna dekoracija stola s gladiolama

Od redovitih mjera njege, osim zalijevanja i plijevljenja, jednom kad procvatu, s cvatnih stapki redovito se uklanjaju ocvali cvjetovi, a kad svi cvjetovi u cvatu ocvatu, odreže se cvatna stapka 10 do 15 cm iznad površine tla. Probleme mogu uzrokovati uši, tripsi i crveni pauk te virusi i siva plijesan. Ako se gladiole režu za vazu, cvatne stapke režu se rano ujutro ili navečer, a ne tijekom dnevne vrućine. Režu se oštrim nožem i to cvatovi sa samo jednim ili dva otvorena cvijeta.

Ostali pupoljci će se postupno otvoriti. Prerežu se dijagonalno kroz stapku i stavljaju u kantu s mlakom vodom. Potrebno je ostaviti najmanje četiri lista na biljci u tlu ako se želi ponovno koristiti gomolj. Kanta s odrezanim cvatovima stavlja se na hladno tamno mjesto na nekoliko sati prije nego što ih se slaže u vazu. Donji cvjetovi koji su uveli redovito se uklanjaju, a svakih nekoliko dana cvatna stapka skrati se za otprilike 2 cm.

Velik broj kultivara gladiola

Postoji velik broj kultivara gladiola, a razlikuju se prema veličini i boji, a najpopularniji pripadaju sljedećim skupinama hibrida:

Grandiflora hibridi: Ovo su klasične gladiole koji cvatu s velikim brojem krupnih (promjera 12 do 15 cm) cvjetova u širokom rasponu boja. Biljke proizvode cvjetne stabljike koje dosežu i do 1,2 metra u visinu i otporne su na zimu u zoni 7.

Patuljasti hibridi Grandiflora: Ove minijaturne gladiole izvrstan su izbor za posude i manje vrtove te za rez, jer su njihovi cvjetovi otprilike upola manji od cvjetova Grandiflora hibrida, a njihove kraće stabljike obično ne zahtijevaju kolčenje. Također su otporni na zimu u zoni 7. Glamini gladiole pripadaju ovoj skupini, a otporne su na štetočine i cvat će na punom suncu ili u polusjeni.

Nanus hibridi: Otporni na zonu 5, ove manje gladiole slične su Grandiflora hibridima, ali ne daju toliko cvjetova. Obično ne narastu više od oko 60 cm u visinu, što ih čini savršenima za posude ili male prostore.

Patuljasta glamini gladiola
Gladiola nanus hibrid Nymph

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje