Latinski naziv roda vrijesova, Erica, najvjerojatnije dolazi od latinske riječi eriko (lomljivo), po lako lomljivim grančicama. Rasprostranjen je po cijelom svijetu i broji više od pet stotina vrsta, dok je kod nas u jadranskom priobalju prisutno samo nekoliko vrsta.
Vrijesovi su grmolikog oblika, zimzelena i višegodišnja biljka s igličastim lišćem, a lijepi bijeli, ružičasti i crveni cvjetovi su mnogobrojni, dvospolni, sakupljeni u cvatove koje tvore metlicu, a kod blagih zima cvjetaju tijekom cijele godine, poneka vrsta i zimi. Svojstveno je za ovaj biljni rod da su jako otporne, kako na visoke, tako i na niske temperature, a uspijevaju na suhim, sunčanim i sušnim tlima, ali i vrlo vlažnim šumarcima, imaju razgranat korjenov sustav u simbiozi s gljivicama.
Kalcifobna biljka
Rod Erica poznat je po svojoj kalcifobnosti, uglavnom raste na acidofilnim terenima i kiselim i vrlo kiselim tlima, stoga je poznato da tlo, koje nazivamo vrištinama je odličan indikator kiselih tala. U zajednici s drugim biljnim vrstama, kao što su nisko raslinje i grmlje, vrijesovi dominiraju na šikarama, makijom i bušicima, a razmnožavaju se reznicama ili dijeljenjem busena. Odlična je pčelinja paša, koja dolazi kod svih vrsta baš u vrijeme kad je pčelama najpotrebnija, a pčele s njenog cvijeta skupljaju i pelud i nektar.
Veliki vrijes (Erica arborea)
Veliki vrijes raste kao grm na krševitom, plitkom i siromašnom tlu, uglavnom u zavjetrini, gdje je tlo vlažnije, sve od morske obale do tisuću metara nadmorske visine. Uglavnom raste kao visoki grm s dobro razvijenim korijenovim sustavom, listovi su igličasti, mekani, dugi oko 0,5 cm. Cvijet je bijele boje, dvospolan, a tučak viri izvan čaške dok se prašnici ne vide. Cvjeta već od kraja siječnja, sve do početka mjeseca svibnja, a pčele ih posjećuju, iako krajem zime u toplijim danima rijetko izlijeću iz košnice, skupljajući pelud i nešto malo nektara.
Mala (proljetna) crnjuša (Erica carnea)
Malu crnjušu ili proljetnu crnjušu, nalazimo dalje od obale Jadrana, uglavnom u dalmatinskom zaleđu i Primorju (od Velebita do Knina), na visinama i do dvije tisuće metara nadmorske visine, u šumama crnog bora. Ova zimzelena vrsta vrijesa cvijeta već početkom godine i sve do travnja mjeseca, cvjetovi ružičaste do crvene boje, vise na polusavijenim grančicama. Pčele je rado posjećuju, skupljajući pelud i nektar.
Vrijes pozemljuš (Erica manipuliflora)
Vrijes pozemljuš je vrsta vrijesa koji najbolje podnosi olujne i hladne sjeverne vjetrove (buru), stoga mu je visina niska, gotovo pri zemlji. Prostrane grane na golim izbojcima su polegnute, lišće je igličasto, jednostavno, odozgo zelene, a odozdola bjelkaste boje. Cvjetovi su dvospolni, blijedoružičaste boje, širokozvonastog vjenčića, koji tvore uspravan grozd. Cvijeta od kraja kolovoza do početka studenog, a pčele cvijeće dobro posjećuju poslije iscrpljujućeg sušnog i vrućeg ljeta, skupljajući pelud i nektar.
Mnogocvjetni vrijes (Erica multiflora)
Najmnogobrojnija vrsta vrijesa na našoj obali Jadrana je mnogocvjetni vrijes koji raste u srednjoj i južnoj Dalmaciji na tlu bogatom kalcijem i jako je osjetljiv na niske, ali i na visoke temperature i dugotrajnu sušu. Na području sjeverne Dalmacije je rijetka biljka. Intenzivno cvjeta krajem kolovoza sve do kraja listopada, a ako je topla zima, cvatnja se može produžiti, sve do kraja godine. Cvijet je dvospolan, ružičaste boje, u cvatu ima četiri cvijeta na zajedničkim uspravnim grozdovima. Pčele sakupljaju pelud i nektar.
Vrišt (Calluna vulgaris)
U prošlosti je i vrišt bio u rodu Erica, ali je kasnije zbog utvrđenih morfoloških razlika u građi cvijeta i listića, smješten u novi monotipski rod Calluna. Rasprostranjen je u Dalmatinskoj zagori i kopnenom dijelu Slavonije, dok je na priobalju Jadrana najprisutniji u Primorju i Istri. Vrišt je zimzeleni gusto razgranjen grm sa zvonastim, dvospolnim cvjetovima svjetloružičaste do svjetloljubičaste boje, koji se skupe u kuglu nakon oprašivanja. Počinje cvjetati ako padne kiša već od sredine ljeta do kraja listopada, a pčele skupljajući pelud i nektar, posjećuju ga tijekom cijelog dana.
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
