Među trajnicama nema mnogo vrsta za sjenovite položaje, pa zbog toga dosta suženoga izbora nije jednostavno odabrati dovoljno atraktivne biljke. Nasreću, tu je hosta koja svojim upadljivim listovima može uljepšati svaki prostor.
Oblik biljke, način rasta i tekstura te jednostavan uzgoj čini je vrlo popularnom i nikada dosadnom biljkom za monotone sjenovite kutke vrta. Hoste su otporne zeljaste trajnice koje potječu iz Kine, Japana, Koreje i Rusije. Pripadaju rodu Hosta i porodici Asparagaceae, iako se ponekad spominje zasebna porodica Hostaceae.Česti narodni nazivi su funkija ili bogiša.
Raznolik izgled
Postoje mnogobrojne raznolike vrste, hibridi i sorte (kultivari) ove biljke. Tako ima minijaturnih, srednjih i jako bujnih biljaka. Širina odrasle biljke može biti od 10 do 200 centimetara, a visina od 8 pa sve do 130 centimetara. Listovi hoste mogu biti srcoliki do ovalni, manje ili više izduženi, ponekad nepravilnih rubova, a ponekad i jače zašiljeni. Dužina im varira od 3 do 45 centimetara, a širina od 2 do 30 centimetara. Boja listova često je zelena, žućkasta, sivkastozelena te sivkastoplava.
Mogu biti različito bijelo ili žuto prošarani. Hosta cvate ljeti; duge cvjetne stapke s cvjetovima izdižu se iznad listova. Pojedinačni cvjetovi su viseći i obično su veliki od 2 do 5 centimetara, bijeli, boje lavande ili ljubičasti te bez izraženoga mirisa. Za razliku od njih, vrsta Hosta plantaginea potkraj ljeta donosi velike, do 10 centimetara duge cvjetove intenzivna mirisa. Otvaraju se u predvečerje i zatvaraju ujutro. Cvjetove hosta vole pčele i drugi oprašivači.
Ukrasna namjena
Iako se radi o zeljastim trajnicama koje su tijekom zime bez listova, to im ne umanjuje ukrasnu vrijednost. U proljeće nas brzo razveseljavaju mladim listovima koji probijaju iz tla, a tijekom čitave vegetacije listovi hosta prava su atrakcija vrta. Listovi ujesen započinju žutjeti, no ta je boja intenzivna i živahna, pa opet vrtu pružaju osobit izgled.
Hoste su dobre pokrivačice tla; dovoljno su guste pa ispod njih neće rasti trava, korov niti druge biljke. Možemo ih saditi pojedinačno – veće sorte mogu biti lijepa žarišna točka vrta. Dobro se uklapaju i u skupine s grmovima, trajnicama i jednogodišnjim cvijećem. Izvrsno će izgledati i kad posadimo više vrsta i sorata ovih biljaka raznobojnih listova. Hoste su prikladne za različite gredice i obrube te za uzgoj u posudama.
Uzgojni uvjeti, sadnja i njega
Ove biljke uspijevaju u raznim uvjetima i otporne su na hladnoću. Trebamo izbjegavati položaje izložene vjetru koji može jako oštetiti veliko, sočno lišće. Hoste najbolje uspijevaju na sjenovitim i djelomično sjenovitim položajima. Iako mogu rasti u potpunoj sjeni, ljepše će izgledati ako imaju nekoliko sati sunca dnevno. Vole bogata, vlažna, ali ocjedita tla. Najbolje je kad je pH tla 6,5, no može biti ponešto kiselije i alkalnije. Biljke obično sadimo u jesen ili proljeće. Ako imamo sadnice gologa korijena, trebat ćemo ih redovito pregledavati i zalijevati. Sadnice koje smo nabavili u posudama lakše će se utvrditi. Dodatna im je prednost što ih možemo saditi tijekom čitave godine, čak i ljeti.
Ovo su općenito otporne biljke. Nakon sadnje trebamo paziti da se ne isuše. Utvrđene biljke mnogo bolje podnose nedostatak vode. Ipak, za sušnih dana ne bismo smjeli zaboraviti na redovito zalijevanje. Hoste zalijevamo uz osnovu biljke, a ne po listovima jer su jako podložne napadu puževa.
Biljkama u proljeće obično dodajemo kompost. Prema potrebi ih možemo prihraniti tekućim ili granuliranim mineralnim gnojivima. Hostama godi malčiranje jer im pomaže u zadržavanju vlage. Tijekom vegetacije redovito uklanjamo oštećene i bolesne listove, a nakon cvatnje orezujemo stapke s ocvalim cvjetovima. Svakih 4 do 5 godina velike, jako raširene biljke korisno je podijeliti.
Bolesti i štetnici
Kad hostama odaberemo dobro mjesto i pružimo potrebnu njegu, one gotovo da neće imati problema s bolestima i štetnicima. Puževi jako oštećuju listove što je veliki estetski problem, a to iscrpljuje i oslabljuje biljke. Osobito su opasni za mlade biljke koje zbog toga mogu odumrijeti. Poteškoće ponekad mogu stvarati lisne nematode i uši, lisna pjegavost, trulež korijenovog vrata te neki virusi.
Dijeljenje busenova
Hoste jednostavno razmnožavamo dijeljenjem busenova – najbolje u rano proljeće ili od kraja ljeta do jeseni. Tijekom čitave godine možemo odvojiti i maleni dio biljke s korijenom i koji ima nadzemni dio s nekoliko listova i posaditi u posudu. Ove biljke možemo razmnožavati i sjetvom sjemena, no kod prošaranih vrsta ne možemo očekivati identično potomstvo.
