Troškovi grijanja i hlađenja rastu svim građanima Hrvatske, a meteorološki ekstremi – toplinski valovi, duge zime i povećana vlažnost – dodatno opterećuju džepove i kućne budžete. Postavlja se pitanje kako zadržati ugodu stanovanja, a ne bankrotirati?
Upravo na to pitanje odgovor je dan na nedavno održanom webinaru „Kako smanjiti troškove grijanja i hlađenja“, koji su organizirali Udruga Pokret Otoka i ePokret uz podršku portala ZGRADOnačelnik.hr. Tema grijanja i hlađenja napokon dobiva pažnju javnosti i to s razlogom. Struka upozorava da Hrvatska troši previše energije, a većina zgrada troši je na neučinkovit način.
Koje su najčešće greške?
U fokusu su bile teme energetskih neučinkovitih domova, zašto se to događa, kako to izravno utječe na naše račune i koje korake suvlasnici mogu poduzeti već sada – bez obzira imaju li skromni ili veći budžet. Predsjednica Pokreta Otoka Maja Jurišić, smatra da sve više ljudi shvaća koliko grijanje i hlađenje utječu na kvalitetu života i obiteljski budžet. Na otocima se to osjeti možda još jače, ali problemi su isti svugdje. I doista, brojevi koje je predstavio moderator, ujedno predstavnik suvlasnika i savjetnik ZGRADOnačelnik.hr-a, Tin Bašić zvuče kao alarm. 63 posto energije kućanstava odlazi na grijanje i hlađenje, a između 75 i 80 posto stambenih objekata u Hrvatskoj energetski je neučinkovito. Drugim riječima, ogromne količine energije jednostavno propadaju kroz zidove, prozore i neusklađene sustave.
Iz perspektive prakse i terena, stručnjaci su jasno opisali gdje se najčešće griješi. Ne radi se o tome da ljudi ne žele štedjeti, nego ne znaju kako.
Marko Čavar iz Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) istaknuo je nešto što bi trebalo biti zdravorazumsko polazište, a ipak ga mnogi ignoriraju: prije ulaganja treba znati što se zapravo ima u rukama. Mnogi objekti nemaju ni osnovne podatke – od toplinskih gubitaka do stvarne potrebne snage sustava. Ljudi često žele zamijeniti kotao, peć ili ugraditi dizalicu topline prije nego što je itko izračunao koliki je minimalni potrebni kapacitet i gdje se energija uopće gubi. Rezultat? Niti novi sustavi ne mogu raditi učinkovito jer su u startu pogrešno dimenzionirani. Često se, kaže, dogodi da se ugrade novi uređaji, a energija se i dalje troši previše jer se sustav ponaša kao da se ništa nije promijenilo. Stvar je vrlo jednostavna – bez analize nema ispravne odluke.
Dizalice topline – tehnologija budućnosti, ali samo uz pravi pristup
Sve više građana želi ugraditi dizalice topline, no očekivanja su često nerealna. Docent Luka Boban s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu opisao je tipičnu hrvatsku zabludu – zamijeniti staru kotlovnicu dizalicom topline bez ikakvih preinaka ostatka sustava. U većini starijih objekata radijatori su dizajnirani za polazne temperature od 70 do 90 °C. Dizalice topline najefikasnije rade na 35 do 55 °C. Što se tada događa? Prostor jednostavno ostaje mlak. Stanari zaključe da dizalice „ne rade“, iako u stvarnosti objekt nije pripremljen za njih.
Ipak, Boban naglašava da postoje rješenja poput zamjene radijatora, hidrauličkog balansiranja, prilagodbe niskotemperaturnih režimima, a dugoročno i prelazak na podno ili zidno grijanje. Dizalice mogu biti sjajno rješenje, ali nikako plug-and-play.
Postoji nešto što može napraviti gotovo svatko. A to je digitalna optimizacija sustava.
Istraživač Istraživačkog centra Nikola Tesla, Nikola Hure objasnio je da ugradnja pametnih sklopki, digitalnih termostata ili jednostavnih IoT rješenja može pomoći u održavanju optimalne temperature bez rasipanja energije. Takvi sustavi „uče“ navike stanara, omogućuju daljinsko upravljanje, podešavanje rasporeda i nadzor potrošnje. Hure je posebno istaknuo moć prediktivnih sustava. Ako sustav zna da će sunce zagrijati stanove ili da se približava zahlađenje, može sam prilagoditi rad. Time se izbjegava nepotrebno uključivanje grijanja u krivo vrijeme, a uštede mogu dosegnuti i 10-30 posto bez promjene glavnog uređaja. Drugim riječima. ponekad nije potrebno kupiti novi sustav, nego učiniti da postojeći radi pametnije.
Pametne sklopke, digitalni termostati i jednostavna IoT rješenja mogu pomoći u manjem rasipanju energije i uštedi troškova
Početna točka za sve koji žele niže račune
Na webinaru je posebno istaknut novi priručnik „Grijanje i hlađenje – održivi pristupi“, dostupan na portualu zgradonacelnik.hr. U njemu se jednostavno i jasno objašnjava što je potrebno napraviti prije zamjene sustava ili ulaganja u nove tehnologije. Priručnik daje odgovore na najčešća pitanja: kako analizirati stanje objekta, kako odabrati pravi sustav, što očekivati od dizalica topline, koje su granice pojedinih tehnologija i zašto se velike pogreške događaju kada se radi „napamet“. Priručnik također vrlo praktično upozorava da se nova tehnologija ne isplati ako se ne uklopi u postojeći sustav, te da je održavanje ključno kako bi sustavi i nakon nekoliko godina radili jednako učinkovito. Tako da je ovaj priručnik obavezno štivo za sve koji žele niže račune, manje tehničkih problema i jasniji put prema učinkovitom grijanju i hlađenju, bilo u kućama, višestambenim zgradama ili javnim objektima.
Je li vrijeme improvizacija prošlo?
Sve što se moglo čuti na okruglom stolu vodi prema istoj poruci – energetska tranzicija nije trend ni namet, nego nužnost. Dobra vijest je da postoje jasni, provjereni i primjenjivi koraci kako smanjiti potrošnju i stvoriti ugodnije uvjete stanovanja. Stručnjaci su se složili da je najrazumniji put prema nižim računima kombinacija stručne analize, kvalitetne obnove, pametne optimizacije i modernih tehnologija. Na kraju krajeva, rezultat je uvijek isti – niži troškovi, veća udobnost, zdraviji prostor i dugoročno zadovoljni stanari. Počinje li era pametnih, planiranih rješenja?
Najvažnije smjernice kako stvarno smanjiti troškove grijanja i hlađenja
1. Sve počinje analizom objekta – bez toga nema ispravne odluke
Prije ikakvog ulaganja, treba detaljno analizirati ovojnicu, postojeće instalacije, sustav grijanja, navike stanara i potrebe prostora. Preskakanje analize najčešći je razlog promašenih investicija.
2. Prvo smanjite potrebe za energijom, tek onda birajte sustav
Izolacija, stolarija i sanacija ovojnice drastično smanjuju gubitke. Bez toga ni najbolji sustav neće raditi učinkovito.
3. Nova tehnologija na starom objektu često daje loše rezultate
Posebno se to odnosi na dizalice topline i stare radijatorske sustave. Neusklađene tehnologije povećavaju račune umjesto da ih smanjuju.
4. Optimizacija kotlovnice daje brze i mjerljive uštede
Balansiranje sustava, ispiranje instalacija ili ugradnja termostatskih ventila mogu donijeti 5–15% ušteda bez velikih ulaganja.
5. Digitalizacija je najjednostavniji put prema uštedama
Pametni termostati, aplikacije za upravljanje i jednostavna automatizacija omogućuju da se energija koristi samo kad je potrebna.
6. Prilagođavanje sustava vanjskim uvjetima troškove smanjuje još više
Povezivanje sustava s podacima o vanjskoj temperaturi ili sunčevom zračenju dopušta da sustav radi pametnije, a ne jače.
7. Klima uređaji mogu biti saveznik u grijanju
Iako služe prvenstveno za hlađenje, moderni klima uređaji mogu bitno rasteretiti primarni sustav grijanja u prijelaznim razdobljima.
8. Ne kupujte rješenja „od susjeda“ – svaki objekt je drugačiji
Ono što radi u jednom objektu može biti potpuno neprimjenjivo u drugom. Struka naglašava individualni pristup.
9. Planirajte dugoročno – sustavi se ne mijenjaju svake godine
Kad već ulažete, razmislite o tome da pripremite objekt za tehnologije koje će sutra biti standard.
10. Energetska obnova bez optimizacije može biti skupa pogreška
Ako se sustav ne prilagodi novim uvjetima nakon obnove, objekti se mogu pregrijavati, a računi povećavati. Optimizacija je obavezna završna faza.
Izvor: zgradonačelnik.hr
