Ekološka proizvodnja špinata zahtijeva poštivanje svih agroekoloških uvjeta prema zakonu o ekološkoj poljoprivredi te pravilnu primjena sredstava za zaštitu bilja i gnojiva. Špinat je vrijedna namirnica koja ima višestruku primjenu i važnost u ljudskoj prehrani.
U ekološkoj proizvodnji špinata za sjetvu se koristi ekološki proizvedeno sjeme koje je nužno osigurati iz vlastitog uzgoja. Za sjeme se ostavljaju dobro razvijene i potpuno zdrave biljke. Sastav špinata prikazan je u tablici dolje.
Sjetva špinata
Sjetva špinata za ekološku proizvodnju može se
obavljati ručno ili pneumatskom sijaćicom uz prethodnu dezinfekciju sijaćice.
Sjetva se odvija u kontejnere koji se nakon sjetve odlažu u grijani plastenik
do nicanja. Nicanje kreće nakon tjedan do 10 dana uz optimalnu vlagu supstrata
i temperaturu zraka.
Za jesensku sjetvu prvo se plitko zaoru biljni ostaci prethodne kulture, da se sačuva vlaga i pospješi rast korova. Prije sadnje se obavlja fina obrada tla i unose se ekološka hraniva i gnojiva u tlo. Za jesensku proizvodnju špinata u kontinentalnom području obično se sije od početka do kraja kolovoza, kad je duljina vegetacije do početka berbe 50 do 60 dana berbe.
Stajski gnoj mora biti potpuno zreo
U ekološkoj proizvodnji špinata koriste se prirodni izvori biljnih hraniva te u plodoredu moraju biti zastupljene zrnate ili krmne mahunarke. U proizvodnji se koristi zreli stajski gnoj ili kompost biljnih ostataka s vlastitog gospodarstva. Upotreba organskih gnojiva u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji osnovni je princip gnojidbe, jer nema negativnih posljedica za okoliš, zdravstvenu ispravnost i hranjivu vrijednost uzgajanih biljaka. Stajski gnoj mora biti potpuno zreo jer se u protivnom za njegovu razgradnju troši mnogo vode, što se negativno može odraziti na rast i razvoj uzgajanih biljaka. Organska gnojiva moraju biti iz ekološke proizvodnje ili moraju imati potvrdu da ne sadrže ostatke antibiotika, teških metala i drugih štetnih tvari.
U gnojidbi
povrća ne smiju se koristiti: fekalije, kompost od organskog otpada, kanalizacijski
mulj od mulja i uređaja za pročišćavanje, treset, a u prihrani usjeva ne smije
se koristiti gnojnica i gnojovka.
Navodnjavati mlakom vodom
Najkvalitetnija je voda za navodnjavanje kišnica jer je meka voda te ne sadrži u sebi klor iz vodovoda. Potrebno je zalijevati samo mlakom vodom, da bi se izbjegao šok biljaka. Najbolje je kišnicu skupljati u kace te ostaviti da se blago zagrije na suncu. Navodnjavati je najbolje ujutro do 10 sati i predvečer, da se izbjegne temperaturni šok biljke. Općenito se smatra da je najpovoljnija temperatura vode za navodnjavanje 25 stupnjeva celzijusa. Vrlo je važan i odnos topline biljke i topline vode. Smatra se da razlika ne bi smjela biti veća od 10 stupnjeva celzijusa.
Preventivne mjere u zaštiti su jako bitne
Preventivne mjere u zaštiti bilja u ekološkom
načinu poljoprivredne proizvodnje izuzetno su značajne: uklanjanje biljnih
ostataka s mjesta uzgoja, sjetva otpornih sorata, plodored, upotreba zdravog
sjemena i presadnica, održavanje usjeva čistim od korova, optimalna gustoća.
Suzbijanje korova predstavlja značajan problem u ekološkom uzgoju povrća i
zahtijeva dosta znanja i fizičkog rada. Korovi uzgajanoj biljci uskraćuju
svjetlo smanjujući joj vegetacijski prostor, iz tla crpe znatne količine vode i
biljnih hraniva, domaćini su biljnim bolestima i štetnicima. Osim plijevljenja
i okopavanja, postoje i druge efikasne metode. Dio izniklih korova suzbija se i
mehanički, što je potrebno napraviti kad su korovi što manji. Potrebno je
postići optimalni sklop uzgajanih biljaka koje će svojom nadzemnom masom
zasjeniti tlo i spriječiti nicanje korova.
Dorada i pakiranje
Povrće, ljekovito i začinsko bilje pakira se u ekološku ambalažu. Za pakiranje treba upotrebljavati novu ambalažu. Svaka pakirana jedinica mora biti označena propisanim znakom ekološkog proizvoda. Ambalaža u pripremi ekološki proizvedenog povrća za tržište u koju se pakira i transportira mora biti ekološka, najčešće od recikliranog kartona ili čak drvena. Ambalaža za pakiranje mora osigurati očuvanje kakvoće i svježine te mora biti ekološki prihvatljiva. Nije dopuštena uporaba tanjura od stiropora. Ambalaža iz neobrađenog papira ima prioritet pred ostalim vrstama ambalaže. Ambalaža od jute dopuštena je samo kao vanjski omot. Nije dopuštena upotreba ambalaže od PVC-a te polietilena za mirodije koje sadrže eterična ulja. lsdpriori
