Brvnara je zgrada sa zidovima od netesanih oblica, brvana ili polubrvana ili tesanih drvenih greda. U Hrvatskoj postoji duga tradicija izgradnje takvih kuća sa vodoravno složenim tesanim drvenim gredama. One su međusobno povezane drvenim klinovima, a na uglovima usječene na dva načina. Hrvatski ugao je spajanje greda na način da se kraj grede „prebaci“ odnosno viri preko ugla dok kod njemačkog ugla se ti krajevi otešu ili otpile te nastane uobičajeni ugao kao kod zidanih kuća.
Najčešće su se brvnare u središnjoj Hrvatskoj radile od hrasta lužnjaka (zagorske i posavske drvene kuće), u Lici te u gorskoj Hrvatskoj od četinjača. Nisu se koristile samo za stanovanje nego i kao gospodarske zgrade (staje, spremišta za urod, vodenice, klijeti i sl.), ali i kao crkve.
Iako se od kraja 19- og stoljeća sve manje grade tradicionalne drvene kuće, mnoge od njih se u posljednje vrijeme kupuju, razmontiraju te se montiraju na novim temeljima na drugom mjestu ili obnavljaju na mjestu na kojem su sagrađene.
Premještanje – iznimno složen zahvat
Kad se postojeća drvena kuća premješta, taj je zahvat iznimno važno raditi s majstorom koji imaju iskustvo s takvim načinom premještanja drvenih kuća. Svaki element od kojeg je kuća napravljena mora se obilježiti i na novoj lokaciji doći na potpuno isto mjesto na kojem je izvorno bio, inače se kuća neće moći složiti.
Jeste li znali?
Prema Zakonu o gradnji za svaku građevinu za koju je potrebno pri gradnji ishoditi posebne uvjete, potrebno je prilikom uklanjanja napraviti i Projekt rušenja. Ako na ovaj način premještate postojeću stambenu građevinu, potrebno je ne samo ishoditi Građevinsku dozvolu za postavu kuće na novoj lokaciji, nego i prijaviti gradilište s Projektom uklanjanja na postojećoj. Prilikom obnove postojećih drvenih kuća, potrebno je dobro se informirati.
Ministarstvo kulture je izdalo čak i ,,Priručnik za obnovu posavskih tradicijskih drvenih kućaʺ. Priručnik se može naći na internetu, a sadrži sva oštećenja i popravke s kojima se može susresti pri uređenju drvenih kuća. Uz to sadrži savjete za prilagođavanje takvih kuća suvremenom načinu života. Od oblaganja gipskartonskim pločama, uređenja kupaonice, provođenja instalacija i opremanja kuće. Pri kraju priručnika su i primjeri obnove šest kuća u Lonjskom polju.
U skladu s prostornim planom
Brvnara, bez obzira na to što je montažna građevina i bez obzira na lokaciju na kojoj biste je htjeli sagraditi, podliježe svim istim pravilima kao i bilo koja druga kuća. Svaka izgrađena građevina mora biti u skladu s važećim prostornim planom. Prostorni plan je dokument kojeg ima svaka općina ili grad i koji propisuje što se na tom području može graditi te pod kojim uvjetima. Zbog svega navedenog, preporučam konzultacije s arhitektom prije početka bilo kakvih radova na izgradnji brvnare.
Ako svoju brvnaru planirate koristiti kao pomoćnu građevinu uz osnovu građevinu koja ima Uporabnu dozvolu, možete ju izgraditi bez Građevinske dozvole, ali uz Glavni projekt. Ova se skupina građevina, odnosno postupak koji prethodi gradnji, najčešće u razgovoru prenosi kao „ma za to ti ne treba ništa, to se može bez građevinske“ pa su investitori u takve građevine često vrlo neugodno iznenađeni. Naime, postupak izrade glavnog projekta za ove građevine potpuno je isti kao i kod građevina za koje je potrebno ishoditi dozvolu. Razlika je samo u tom „papiru“ građevinske dozvole – kod ovih građevina se samo ne izdaje taj jedan dokument.
Ako brvnaru gradite kao stambenu građevinu, za nju će biti potrebno ishoditi Građevinsku dozvolu na jednak način kao i za zidanu kuću. Više informacija o tome možete dobiti kod arhitekata koji će provjeriti uvjete gradnje na čestici na kojoj planirate graditi te vam objasniti daljnji tijek ishođenja dozvole.
Prilikom projektiranja brvnare važno je odlučiti želite li tradicionalniji izgled s okruglim trupcima i produžetcima na uglovima ili želite suvremenije oblikovanje s uglatim gredama. Kada se kuća projektira, važno je da je projektira arhitekt s iskustvom projektiranja s drvenom nosivom konstrukcijom. Drvo, kao i svaki drugi materijal, ima svoja svojstva i mogućnosti koje je bitno poštovati pri projektiranju. Nepoznavanje materijala i projektna rješenja koja nisu u skladu s njim poskupit će investiciju, a moguće da će biti i statički neizvediva.
Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/15, 70/18, 73/18, 86/18, NN 102/20) koji mora biti zadovoljen za izdavanje građevinske dozvole, propisuje da sve kuće koje se grade moraju biti gotovo nulte energije. Zidovi brvnara su napravljeni od masivnog drva, no ako se brvnara koristi za stambenu namjenu, kako bi zadovoljila ove propise, ovisno o debljini trupaca, možda će morati biti toplinski izolirana s unutarnje ili vanjske strane.
Drvena kuća dobro podnosi potres
Prednosti ovih kuća slične su kao i ostalih montažnih kuća. Radionički nacrti koje proizvođači rade za ovakve kuće vrlo su detaljni i dobro razrađeni što smanjuje mogućnosti pogreške pri gradnji. Kuće se grade puno brže od klasične izgradnje. Nakon betoniranja temelja ili podruma, vaša kuća dolazi iz tvornice te se unutar nekoliko dana nosiva konstrukcija montira na mjestu gradnje. Sva količina materijala je specificirana u troškovniku i tvornički izrezana za montažu tako da se ne može dogoditi da materijal „nestane“ s gradilišta.
Tema koja je zadnje dvije godine postala jako važna pri gradnji kuća je ponašanje u potresu. Drvena konstrukcija je elastični sustav koji dobro podnosi potres. Mala masa je manje osjetljiva na posmik, a spojevi drvene nosive konstrukcije, bez obzira jesu li tradicionalni tesarski ili suvremeni metalni, dobro kompenziraju gibanja i udarce. Zbog toga na području Petrinje i kuće stare 200 ili 300 godina u potresu nisu pretrpjele veća oštećenja nosive konstrukcije.
Važno je znati!
Gotovo svaki proizvođač drvenih kuća ima svoj način spajanja drvenih trupaca, drvo od kojeg su trupci piljeni i način zaštite drva. Kada je idejno rješenje kuće nacrtano, dobro je zatražiti više ponuda proizvođača i usporediti cijenu i opremu kuće koja u tu cijenu ulazi.
Jedan od poznatijih proizvođača brvnara na našem tržištu gradi kuće od finskog bora i cijena im je od 1500 do 2000 €/m2. Ta cijena uključuje cjelokupnu konstrukciju kuće, sve nosive i nenosive zidove, krov, fasadu, vrata i prozore, podove, razvod električnih instalacija, vodovoda i odvodnje, transport i montažu. U ovoj cijeni nisu temelji niti grijanje.
Kuće je moguće kupiti i u susjednoj Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji no važno je da proizvođač kuće može ponuditi i svu dokumentaciju i potrebne ateste za tehnički pregled sagrađene kuće.