Ficus microcarpa, Ficus ginseng, pripada porodici dudova, Moraceae. Potječe iz jugoistočne Azije, a prirodno obitava u tropskim područjima svijeta. Najčešće se uzgaja kao sobno bilje. Jednostavnog je uzgoja, idealan za početnike koji se žele odvažiti u uzgoju bonsaija.

Prepoznatljiv je po svojem debelom, trbušastom zračnom korijenju, sive boje kore. Listovi su ovalni, tamnozeleni, sjajni. Kod sobnog uzgoja, ne dolazi do cvatnje. Čak i ako dođe do toga, cvjetovi su neupadljivi i nalaze se u pazušcima listova. Supstrat može biti kao i za ostalo bilje, ali treba biti dobre drenaže. Dodavanje tresetne mahovine će pomoći kod zadržavanja vlage, dok kompost smanjuje potrebu za sintetskim gnojivima.

Kako je ovaj fikus prirodno spororastuća biljka, nije ga potrebno prebrzo presađivati nakon što se započne s njezinom brigom. Kako raste u maloj količini tla i crpi puno hranjiva, potrebno je više puta gnojiti tlo. Koristi se vodotopivo gnojivo svaka 4 tjedna tijekom proljeća i ljeta, dok se zimi potpuno izbjegava. Zalijeva se kad je supstrat osuši, ovisno o vlažnosti prostorije, a to može biti svaka tri do četiri dana pa čak i do deset dana. Listove je potrebno poprskati vodom kako bi se osiguralo dovoljno vlage, ali i maknula prašina s listova.

Tijekom zimskih mjeseci, fikus ne treba često zalijevati, što bi trebalo biti otprilike svakih dva tjedna. Kod zalijevanja nije preporučljivo koristiti hladnu vodu iz vodovoda, već pustiti da se voda malo zagrije kako bi se izbjegao šok kod biljke. Kod sobnog uzgoja, najbolje ga je postaviti na prozorsku dasku, a ako to nije izvedivo, postavite rasvjetu za bilje. U ljeto, kad se fikus iznosi na otvoreno, smješta ga se na mjesto koje obiluje sunčevom svjetlošću jer fikus ne tolerira sjenu.

Ficus microcarpa

Ne voli ni česta seljenja na druge lokacije u prostoriji, pa kad mu se nađe idealno mjesto, neka tamo i ostane. Osjetljiv je na nalete vjetra i propuh, na što će reagirati ispadanjem listova, pa je bolje držati ga dalje od hodnika i predsoblja. Najbolje će napredovati u prostorije u kojima prevladava dovoljno vlage. U idealnim uvjetima, može stvarati zračno korijenje. U zatvorenom prostoru, temperature između 18 do 24°C su idealne za njegov razvoj.

Kod vanjskog uzgoja, temperatura ne bi trebala biti ispod 20°C, iako može podnijeti nagle promjene temperature, ali to može ostaviti kasnije posljedice. S obzirom da su listovi fikusa najosjetljiviji dijelovi na biljci, preporučljivo je zašititi fikus od propuha. U divljini, fikus može postići goleme razmjere, za uzgoj u kući, najefektnije je održavati njegovu veličinu u manjem, bonsai proporcijama, između 40 cm do 1 m. Nove mladice rastu direktno iz kore debla, čime se smanjuju pogreške tijekom orezivanja.

Kako orezivati fikus?

Postoje dva tipa orezivanja, a on se odabire ovisno o željenom konačnom izgledu fikusa. Prvi način je konstatno orezivanje, čime se biljku često provjerava i uklanjaju grančice koje se ne uklapaju. Izvodi se na način da kad se izbroji deset novih listova, odreže se grančice, čime se pritom uklanja četiri do šest novih listova. Time se potiče fikus na stvaranje novih listova i grančica. Nakon svakog orezivanja, biljku je potrebno rotirati kako bi se ujednačio rast. Fikus se orezuje samo ako se pojavljuju novi listovi. Drugi način je sezonski način orezivanja. U ovom slučaju, izvodi se jedanput ili dva puta godišnje, kad i predstoji jače orezivanje. U proljeće se grane skraćuju za trećinu, u nekim slučajevima čak i za polovinu od ukupne duljine. Ako novi izdanci na deblu mjenjaju željeni oblik, potrebno ih je ukloniti.

Orezivanje fikusa

Sezonski način orezivanja je idealniji odabir za bonsai koji se oblikuje sa žicama. Pri ovom orezivanju, dopušteno je jače uklanjanje listova. Najbolje vrijeme za razmnožavanje fikusa je upravo nakon njegovog orezivanja. Izabrana zdrava grančica reže se na 15 cm duljine. Reznica se smješta u posudicu sa supstratom i zalije. Oko nje se postavlja plastična vrećica kako bi se postigao efekt staklenika i time zadržala vlaga, ali i potaknuo proces zakorjenjivanja. Supstrat se treba zalijevati svakih nekoliko dana. Nakon nekoliko tjedana, reznica će se zakorijeniti.

Presađivanje fikusa

Presađivanje fikusa treba biti kad korijenov sustav ispuni cijelu posudu u kojoj raste. Time će korijenov sustav dobiti novi supstrat koji će se tako lakše razviti. Fikus se presađuje svake druge godine, najbolje ljeti. Stablo se vadi iz posude, a s korjenovog sustava se uklanja supstrat koji se skraćuje za četvrtinu. Pri tome je važno pripaziti da se ne ukloni previše korijenja. Fikus se ponovno smješta u istu ili novu posudu te se koristi posebna vrsta zemlje za bonsai.

Reznica s bonsaija koja je razvila korijen

Oblikovanje bonsaija

Za oblikovanje bonsaija, koriste se aluminijske ili bakrene žice. Ožičuju se tanke i srednje grane fikusa jer su fleksibilne i lako se savijaju. Pri tome se treba pripaziti da se žice ne urezuju u stablo i po potrebi se ponovno namještaju.  Za veće grane koriste se jače zatezne žice jer će one dulje ostati na stablu. Štetnici koji napadaju fikus su štitaste uši i crveni pauk. Ako se listovi počnu sušiti i opadati s biljke, znak je da fikus ne dobiva dovoljno vode ili je previše vjetra na tome mjestu. Ako se primjeti da listovi žute i opadaju, znači da se biljku previše zalijeva uz lošu drenažu.

U tome slučaju, supstrat se treba osušiti, povjeriti drenažu i dodati pijesak ili umiješati dio supstrata za kaktuse. Izvrsno će se uklopiti u dnevni boravak ili u kupaonicu, dok god mu se omogućuje dovoljno vlage i svjetlosti. Najvažnije pravilo za kraj, bonsai oblik je umjetnički oblik, a u umjetnosti nema pravila. Ako je moguće održati bonsai na životu, već je i to remek djelo. Bitno je naglasiti da je biljni sok otrovan za ljude te može uzrokovati kožnu iritaciju i alergijske reakcije, pa je potrebno oprati ruke nakon rukovanja s njime. Također, fikus je opasan za mačke i pse, ako dođe do gutanja listova.

Prethodni članakKako do vlastite brvnare?
Sljedeći članakFrezije – čarolija boja i mirisa u vrtu
Martina Režek, mag.ing.agr.
Martina Režek rođena je 19.9.1991. godine u Zagrebu, gdje je završila osnovnu (OŠ Čučerje) i srednju školu (Zdravstveno učilište, usmjerenje farmaceutski tehničar). Preddiplomski studij Biljne znanosti na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, upisala je akademske godine 2010./2011. Godine 2013., završava preddiplomski studij i stječe naziv sveučilišna prvostupnica inženjerka biljnih znanosti i upisuje diplomski studij Hortikultura, usmjerenje Povrćarstvo. U rujnu 2015. godine završava diplomski studij i stječe naziv magistra inženjerka hortikulture. Posebno je zainteresirana za ljekovito i samoniklo bilje.