""

Postoji mnogo vrsta povrća i cvijeća, s vrlo sitnim sjemenom, koje je teško rukom ravnomjerno posijati u gredicu. Najlakši način kako se takvo sitno sjeme može pravilno posijati je da napravite sjetvenu traku.

1. Odmotajte toaletni papir (dvoslojni) u roli po stolu. Posprejajte ga vodom u lijepo raspršenoj maglici i posložite sjeme po sredini papira u razmaku prema uputama na kartici.
2. Presavinite trećinu bočne stranice papira preko sjemena, pa isto učinite s drugom stranicom, kako bi potpuno zatvorili sjeme. Lagano pritisnite papir i posprejajte ga još jednom, kako bi sjeme ostalo na mjestu. Napravite traka koliko vam treba, potom ih prenesite na ranije pripremljenu gredicu.
3. Na gredici motičicom napravite jarke odgovarajuće širine i dubine (opet prema uputama na kartici s sjemenom) smjestite trake sa sjemenom u jarke, prekrijte ih sitnom zemljom i pažljivo zalijte. Sjeme će za nekoliko dana isklijati kroz papir s razmakom baš kako ste htjeli, a papir će se razgraditi ubrzo.

Kako bi bili sigurni da će sjeme ostati na predviđenom mjestu, možete prekriti sjeme smjesom vode i brašna, dovoljno gustom poput ljepila, koje će ga zalijepiti za papir.

Izravna sjetva povrća

Različite krupnoće sjemena povrća (najsitniji celer s oko 3000, najkrupniji bob sa manje od 1 sjemenkom u 1 g), kao i različita gustoća sklopa (lubenica s = 1 biljkom, rotkvica = 500 biljaka na m2) utječu na količinu sjemena koje se sije. Korjenasto povrće poput mrkve, peršina i celera sije se izravno gušće nego što treba, jer se ne može odrediti točan razmak sjemena. Tek kada biljčice narastu na visinu od oko 10-ak cm obavezno se prorijeđuju.

Spomenute vrste sporo kliju, pa je stoga dobro njihov uzgoj započeti čim to dopuste vremenske prilike. Lisnato povrće (špinat, blitva, matovilac, salata) te pojedino korjenasto povrće (cikla, rotkva, rotkvica, podzemna koraba) također se uzgajaju izravnom sjetvom na stalno mjesto, te se tijekom vegetacije prema potrebi obavlja prorjeđivanje. Izravna sjetva otpornih leguminoza (grašak, bob) u kontinentalnim područjima, ovisno o vremenskim prilikama, može započeti već sredinom ožujka. Ako to vremenske prilike nalažu, odnosno uslijed hladnoće i vjetra, biljke zasijane vani pokrijte primjerenim materijalima. Kad prvi plodovi narastu na 10-ak cm, vrijeme je za drugu turu sjetve. Na taj način ćete kontinuirano imati svježe povrće iz vrta.

""
""
Prethodni članakZašto pucketaju limene ploče?
Sljedeći članakPovratak proizvodnji maka
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.