Svaka vrsta tla ima svoje prednosti i nedostatke, ali primjenjujući tradicionalne postupke, tlo se može uravnotežiti i obogatiti da bude primjereno za većinu biljaka. Vrtno tlo tvori mješavina sastojaka. Idealno je tlo plodna mješavina pijeska, vapnenca i gline.
Tlo je mješavina sastojaka gline, pijeska, vapnenca i humusa u različitim omjerima.
Kako odrediti sastav tla na licu mjesta?
Promatranjem i opipom možemo ustanoviti sastav tla. S nekoliko mjesta iskopajte uzorke tla s dubine od dvadeset do 30 cm. Vlažne i suhe uzorke protrljajte među prstima i osjetit ćete razliku. Glinasto tlo se sjaji, pod prstima je glatko, ljepljivo i kad je mokro sklisko. Smeđe je, žute ili sive boje. Njegove su fine čestice povezane u čvrste, teške grumene. Ljeti površina otvrdne i ispuca. Kad je kišno vrijeme, na površini se zadržavaju lokve i potrebno je određeno vrijeme da se ocijede. Glinasta tla tada postaju blatna, teška i ljepljiva.
Test za glinasto tlo: Navlažite šaku zemlje, oblikujte u kuglu i izvaljajte u oblik kobasice, promjera oko centimetar. Što je dulji oblik kobasice, to je sadržaj gline veći. Ako oblik možete saviti u prsten, a da ne pukne, zemlja je jako bogata glinom. Ako oblik pukne pri valjanju, tlo je vjerojatno bogato pijeskom ili tresetom.
Test za vapnenasto tlo: Stavite šaku zemlje na čistu, suhu tkaninu i omotajte je rubovima tkanine. Smrvite zemlju i uspite u tamnu zdjelu. Uzorak prelijte bijelim octom. Počet će se pjeniti. Što je pjene više i što je dugotrajnija, tlo je bogatije vapnencem.
Vapnenasto tlo žućkasto-bijele boje na dodir je također ljepljivo, ima mrvičastu strukturu i ne veže se kad je mokro. Sadrži komadiće vapnenca i može biti tvrdo. Dobro je propusno, a ljeti se suši.
Tresetno tlo, crno i mrvičasto sadrži mnoge organske tvari i humusa i ne veže se u grumene. Upija vodu poput spužve, a naglo se isušuje i mrvi. Na dodir je vlaknasto, spužvaste teksture i ne veže se.
Pjeskovitom tlu boja varira između žute i crvene, a na dodir je poput pijeska. Lako je i jednostavno za obrađivanje, rahlo je i ne zadržava vodu, pa se naglo isušuje i gubi hranjive tvari. Lako puca i pod prstima je zrnato i grubo.
Brojni vrtovi imaju mješavinu različitih vrsta zemlje.
Biljke mnogo toga otkrivaju
Pogledajte koji korovi i divlje biljke dobro uspijevaju jer će vam to dati izvrsnu predodžbu o vrsti i stanju tla. Na teškim glinastim tlima rastu podbjel, maslačak, puzavi žabnjak, kiselica, crveni repati šćir, čičci, sedmolist, kamilica i ladolež. Na natopljenim tlima naći ćete žabnjak, poljsku preslicu, divlju metvicu, gavez, podbjel, obični dvornik, mrazovac, petoprst i zlaticu. Vapnenasta tla su savršena za rast gorušice, maka, različka, čičaka, djeteline, kamilice, bazge, jarebike, obične pavetine, lanilista, krivičice i nadute pušine.
Na kiselim tlima rastu paprati, vrijesovi, štipavac, žutilica, pustikara, kiselica i puzavi žabnjak. Tla bogata mineralima, posebice ona bogata dušikom, prikladna su za rast kopriva, bijele lobode, gaveza, crijevca, pirike, čičaka, vrtne mlječike, čestoslavce, grimizne mrtve koprive, kamilice, maslačka, zlatice, rusomače, pomoćnice, dimnjače, mišjakinjice, divljeg pelina, gorušice i broćike.
Tla se mogu poboljšati, ali postoje granice. Općenito se preporučuje da se biljke prilagode vrsti tla, a ne da se mijenjaju svojstva tla kako bi odgovarala biljkama koje se želi uzgajati.
Teško glinasto tlo je teško obrađivati. Glina može biti vrlo plodna, ali je gusta i zimi se jako ohladi i natopi vodom, a u proljeće se sporo grije što usporava rast biljaka i onemogućava dobar razvoj korijena. Dodajte mnogo organske tvari. Vapno i pjeskoviti materijal poboljšat će i usitniti čvrstu strukturu tla. Svake godine, najbolje ujesen, po četvornom metru tla ukopajte tri kilograma dobro razgrađenog stajskog gnoja, vrtnog komposta, komposta od gljiva ili sličnog kompostiranog biljnog otpada.
Po tlu rasporedite sloj debljine dva do tri centimetra i dobro ga ukopajte. Zelena gnojidba je dobar način dodavanja organske tvari tlu u nezasađenim dijelovima vrta. Ujesen posijte raž, djetelinu, gavez ili gorušicu na čisto tlo i ukopajte kad naraste do 20 cm, ali prije nego što procvjeta. Dodavanje vapna će smanjiti kiselost glinastog tla. Svake dvije ili tri godine rasporedite 150 grama vapna po četvornom metru gole zemlje i ukopajte ga. To će zadržati kiselost na idealnom stupnju za uzgoj većine biljaka. Pričekajte najmanje mjesec prije sadnje ili sjetve.
Kompost od gljiva sadrži mnogo vapna i može se upotrijebiti umjesto vapna za povećanje lužnatosti tla. Vrtlarski šljunak ili kamenčići mogu se dodati tlu radi bolje drenaže. Sloj debljine dva do tri centimetra rasporedite po tlu i ukopajte. Nemojte koristiti fini pijesak jer neće usitniti glinu. Kad sadite grmlje, ukopajte sloj krhotina od lončarije. Vapnenasto tlo ima pH veći od 7 pa velika lužnatost vapnenca može kod neotpornih biljaka izazvati žuticu (klorozu), požutjelost lišća. Također može biti plitko i siromašno hranjivim tvarima.
Da snizite pH umješajte materijale koji povećavaju kiselost, poput dobro razgrađenog stajskog gnoja, lisnjače, komposta, sumpornog cvijeta ili kiselih umjetnih gnojiva. Tresetno tlo je bogato humusom, dobro zadržava vodu, ali ima lošu strukturu i teško se cijedi. Ukopajte grubi, oštri pijesak ili kamenčiće da poboljšate drenažu. Postane li tlo kiselo, dodajte vrtni vapnenac ili kredu. Pjeskovito tlo je svjetlo tlo koje se u proljeće brzo ugrije i idealno je za uzgoj ranih kultura. Ima vrlo otvorenu strukturu dobre drenaže, no brzo gubi vodu i hraniva, pa mu plodnost naglo opadne ako ih ne dodajete redovito.
Dobro razgrađen gnoj, kompost ili bilo koji drugi kompostirani zeleni otpad svake godine bi valjalo umiješati u zemlju. Djelovat će poput prirodne spužve-upijati i zadržavati vodu. Ukopajte sloj debeo dva do tri centimetra. Zeleno gnojivo ukopajte u prazne gredice i upotrijebite kao malč oko biljka da zadržite vlagu. Ima biljaka koje dobro uspijevaju u prekiselom tlu, s pH 4 ili manjim. Dodajte ujesen vrtni vapnenac ili vapno da biste smanjili kiselost. Potrebna količina ovisi o tome koliko je tlo kiselo: ako pH iznosi 6-6,5 dodaje se 150 g vrtne krede ili drugog vapnenca po četvornom metru; za pH između 5 i 6 dodaje se 200 grama, a za pH manji od 5 dodaje se 300 grama po četvornom metru.
Organsku tvar bi trebalo dodati svake godine radi obnove hranjivih tvari i poboljšanja sposobnosti tla da zadržava vodu. Ukopajte dobro razgrađeni gnoj ili kompost, ili uzgojite usjev zelenog gnojiva na neuređenim gredicama, Malčiranje tla oko biljaka također povećava udjel organske tvari, a da ne smeta biljkama.
Da poboljšate hranjivu vrijednost tla dobro ga prihranjujte, a u proljeće ukopajte organsku tvar. Vapnenac se ne dodaje kad i stajski gnoj, jer njihovom reakcijom nastaje amonijak-plin oštrog mirisa.
Važan je pravilno skrbiti o biljkama i da li rješavate općeniti problem s tlom ili prihranjujete određenu biljku kako bi bogatije cvjetala.
Lisna (folijarna) prihrana
Raspršivanje razrijeđenog tekućeg gnojiva na listove biljaka brz je i djelotvoran način izravne prihrane, osobito za suhog vremena kad je korijenje manje aktivno. Lisna prihrana sjajan je tonik za biljke koje teško rastu i naglo će ih okrijepiti, ali nikako dok je biljka pod izravnim suncem. Uvijek izaberite gnojivo s najboljim omjerom za svoje biljke. Dušik potiče rast zelenog lišća i stabljika i idealan je za travnjake i lisnate biljke. Fosfor se koristi za poticanje rasta korijena, cvjetnih pupova i općeg zdravlja biljke.
Kalij povećava otpornost biljaka na štetnike i bolesti, potiče cvjetanje te razvoj i dozrijevanje plodovima i cvjetovima i daje im ljepšu boju. Kada koristite gotova tekuća gnojiva, pomno slijedite upute. Prihranjujte biljke svaka dva tjedna u razdoblju rasta, s tim da količinu u prvim i posljednjim mjesecima prepolovite. Da ne spržite korijene, najprije provjerite je li supstrat vlažan. Ako je suh, zalijte biljke petnaest do trideset minuta prije prihrane.
Organska tvar
Krupni organski materijal srce je svakog tla i redovito ga se mora nadoknaditi, neovisno o tome je li riječ o stajnjaku, kompotu ili zelenom gnojivu. Poboljšavanje strukture i vlažnosti tla, potiče rast korijena i povećava unos hranjivih tvari iz tla. Istodobno, kišne gliste i mikroorganizmi u tlu probavljaju organsku tvar u humus i pritom polako oslobađaju hranjive tvari koje korijeni biljaka upijaju prema potrebi.
Idealno tlo je “ilovača”, a to je mješavina 20-25 posto gline, 30-35 posto vapnenca ili krede i 40-50 posto pijeska. Bogato je humusom kao lisnjače ili kompost. Sadrži velike i male čestice gline, vapnenca i pijeska koje se zajedno s humusom, vežu i zadržavaju vlažnost i hranjive tvari, a istodobno propuštaju vodu.
Dobro prozračno tlo omogućuje snažan i dubok rast korijena, potiče korisnu aktivnost mikroorganizama, odnosno razgradnju organske tvari u humus pri čemu se u zemlji oslobađaju hranjive tvari. Suvišna voda slobodno otječe, što onemogućuje da se zemlja natopi i ošteti korijenje, zaustavi rast biljke i izazove uvenuće.
Ukopavanje zelenog gnojiva
Zeleno gnojivo idealno je za povrtnjake. Kad procvjeta, pokosite ga škarama ili motornim šišačem. Otkos ostavite nekoliko dana na tlu da se osuši. Kad je otkos suh, usitnite ga rotacijskom kosilicom (bez košare). Ukopajte gnojivo na 10-15 cm. Pričekajte tjedan dana prije sadnje presadnica i tri tjedna prije sjetve.
