S obzirom na pojavu pandemije Covida-19 i nestašice alkohola na tržištu, postoji mogućnost da se alkohol proizvede u kućanstvu iz vina i ostalih alkoholnih pića. U ovom članku saznajte kako.

Dvostrukom destilacijom (prepekom) vina na jednostavnom bakrenom kotlu možemo dobiti jačinu destilata od >70 %vol. što je dovoljno za dezinfekciju ruku i čišćenje kućanskih površina. Veću koncentraciju alkohola možemo postići trostrukom destilacijom ili destilacijom na složenom bakrenom uređaju s kolonom i deflegmatorom.

    Alkohol samo za vanjsku upotrebu

Kad želimo dobiti što veću alkoholnu jakost destilata i pritom ga nećemo koristi za piće, tada nećemo odvajati prvi tok u destilaciji. Ovakav destilat NIJE ZA PIĆE nego SAMO ZA VANJSKU UPOTREBU jer sadrži hlapive tvari (acetaldehid, etil acetat i metanol) koje u klasičnoj tehnologiji proizvodnje odvajamo kao prvi tok. Ovakav destilat nije oslobođen ostalih spojeva uz etanol (alkohol), to jest nije rafiniran te će imati lagani miris na aceton, ljepilo, lak za nokte što potječe od visoke koncentracije estera i viših alkohola u njemu, ali nije opasno za vanjsku upotrebu!

Postupak proizvodnje na jednostavnom bakrenom kotlu (alambik)

Prva destilacija (proizvodnja sirovog destilata):

  1. Napuniti kotao vinom do 70 – 80 % volumena jer prilikom zagrijavanja dolazi do pjenjenja. Spojiti kapu, parovodnu cijev i hladnjak da sve dobro brtvi. Upaliti vatru ili plinski plamenik ispod kotla.
  2. Hladnjak napuniti hladnom vodom do vrha i takvu temperaturu vode održavati tijekom cijelog procesa destilacije, izvlačiti gornji dio vode koji je topao i postupno dodavati hladnu vodu. Postaviti prihvatnu posudu ispod izlaza iz hladnjaka.
  3. Kad destilat krene iz izlaza skupljati sve dok ima alkohola u destilatu. Najbolje je mjeriti alkoholnu jakost izlaznog destilata uz pomoć menzure od 100 mL i alkoholometra (rakijaša). Pravilan rad s alkoholometrom uključuje uranjanje alkoholometra u 100 mL destilata i očitanje donjeg meniskusa na alkoholometru. Alkoholometar mora slobodno plutati u destilatu bez dodirivanja dna ili stijenki menzure (Slika 2). Kad alkoholna jakost padne ispod 5 %vol. možemo prestati sa skupljanjem destilata. Cilj ove prve destilacije je izvlačenje cjelokupne količine alkohola iz sirovine.
  4. Skupljati ovaj sirovi destilat u zasebnu posudu. Dobit ćemo sirovi destilat s alkoholnom jakosti od 35 – 40 %vol. Ponoviti postupak sa sljedećom količinom vina.

Druga destilacija (proizvodnja alkohola visoke koncentracije)

  1. Napuniti kotao sirovim destilatom kojeg smo skupili u prvoj destilaciji do 80 % volumena kotla. Spojiti kapu, parovodnu cijev i hladnjak da sve dobro brtvi. Upaliti vatru ili plinski plamenik ispod kotla.
  2. Hladnjak napuniti hladnom vodom do vrha i takvu temperaturu vode održavati tijekom cijelog procesa destilacije, izvlačiti gornji dio vode koji je topao i postupno dodavati hladnu vodu.
  3. Kad destilat krene iz izlaza, skupljati destilat dok alkoholna jakost destilata na izlazu iz hladnjaka padne na 60 do 55 %vol. (mjeriti alkoholnu jakost izlaznog destilata uz pomoć menzure od 100 mL i alkoholometra). Nema odvajanja prvog toka! Odvojiti skupljeni destilat u zasebnu posudu, označiti posudu.
  4. Nakon toga skupljamo destilat (treći tok) dok alkoholna jakost ne padne ispod 5 %vol. i taj treći tok odvajamo zasebno u posudu. Ako imamo veću količinu trećeg toka možemo ga na kraju destilirati uz isti princip kako je opisano.

Osim vina, kao sirovinu za proizvodnju alkohola možemo koristiti i staru rakiju, rakiju loše kvalitete, rakiju koja je dobivena jednostrukom destilacijom, stare likere, pivo itd. Prilikom destilacije rakije dovoljno je napraviti samo jednu destilaciju i krenuti od opisanog postupka druge destilacije, s obzirom da sirovina već ima 40 %vol. alkohola. U drugoj destilaciji ćemo podići koncentraciju alkohola u destilatu na više od 70 %vol.

Postupak proizvodnje na složenom bakrenom kotlu s kolonom i deflegmatorom

Postupak destilacije:

  1. Napuniti kotao vinom do 70 – 80 % volumena jer prilikom zagrijavanja dolazi do pjenjenja. Upaliti vatru, plinski plamenik ili električni grijač ispod kotla.
  2. Napuniti sustav hladnom vodom – hladnjak i deflegmator napuniti hladnom vodom do vrha, održavati protok vode u deflegmatoru do 50 L/h.
  3. Ako kotao ima mogućnost namještanja visine podova u koloni onda je potrebno podove u potpunosti zatvoriti čime omogućujemo maksimalno iskuhavanje na podovima (Slika 3), to jest maksimalni refluks i koncentriranje alkohola (proizvođač Kothe npr. ima oznaku uz ručicu –kochen).
  4. Kada destilat krene iz izlaza skupljati destilat dok alkoholna jakost destilata na izlazu iz hladnjaka padne na 80 %vol. (mjeriti alkoholnu jakost izlaznog destilata uz pomoć menzure od 100 mL i alkoholometra). Odvojiti skupljeni destilat u zasebnu posudu, označiti posudu. Nema odvajanja prvog toka!
  5. Nakon toga skupljamo destilat (treći tok) dok alkoholna jakost ne padne ispod 5 %vol. i taj treći tok odvajamo zasebno u posudu. Ukoliko imamo veću količinu trećeg toka možemo ga na kraju destilirati uz isti princip kako je opisano.

Nakon pravilno provedene destilacije vina na jednostavnom kotlu alkoholna jakost destilata u masi trebao bi biti >70 %vol., a kod složenog kotla >85 %vol. Ukoliko je dobivena alkoholna jakost destilata viša možemo razrijediti dodatkom obične vode na 70 %vol. uz pomoć formule razrjeđenja:

V1 x C1 = V2 x C2

Gdje je:

V1 – količina (u litrama) jakog destilata

C1 – alkoholna jakost destilata (vol%)

V2 – količina razrijeđenog destilata (u litrama)

C2 – alkoholna jakost destilata koju želimo dobiti (u našem slučaju je to 70 %vol.)

Primjer:

Dobili smo 25 L destilata sa 73 %vol. i želimo razrijediti na 70 %vol.

25 L x 73 %vol. = V2 x 70 %vol.

V2 = 26 L gotovog destilata od 70 %vol.

To znači da u 25 L destilata moramo dodati jednu litru vode uz miješanje

Pripremljen destilat od 70 %vol. možemo puniti u male bočice od 200 mL i koristiti za dezinfekciju ruku, kućanskih površina i stvari (npr. vanjski dio mobitela).

Na bočice je potrebno navesti da nije za piće i da je za vanjsku upotrebu! Može se navesti da nije rafinirani alkohol i da se radi o destilatu vina jakosti od 70 %vol.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOn-line kuharsko natjecanje #OstaniDomaIKuhaj
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Avatar
Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj radi kao asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2009. godine na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Kao autor ili koautor objavio je dvadesetak indeksiranih radova, te četrdesetak stručnih radova i jedan priručnik. Znanstveni interesi vezani su mu uz tehnologiju vina, te tehnologiju proizvodnje voćnih rakija, rakija od grožđa i vinjaka. Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj rođen je 22. listopada 1981. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 2007. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, na temu „Praćenje stanja zaraženosti fitoplazmama kultivara chardonnay na pokušalištu Jazbina“. Doktorsku disertaciju na temu „Utjecaj kvasaca i amonijevog sulfata na pojavu netipične arome starenja u vinu rajnski rizling“ obranio je 2015. godine. Od 2009. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Sudjeluje kao suradnik u nastavi na modulima „Vinarstvo“, „Osnove tehnologije rakija od grožđa i vinjaka“, „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju, smjer Hortikultura, te na modulu „Tehnologija vina“, „Kemija mošta i vina“, „Kakvoća rakija od grožđa i drugog voća“ na diplomskom studiju, smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Uže područje znanstvenog rada je vinarstvo. Bio je mentor 5 završnih radova i neposredni voditelj 7 diplomskih i 10 završnih radova. Do danas bio je suradnik na znanstvenom projektu „Uzroci netipične arome starenja vina“, stručnim projektima Zagrebačke županije „Poboljšanje kakvoće vina Pinot crni u Zagrebačkoj županiji“, „Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuka i kupina- proizvodnja vina od jabuka i kupina“, „Utjecaj folijarne gnojidbe aminokiselinama na kakvoću vina Kraljevina“ te VIP projektu “Primjena suvremene tehnologije u proizvodnji vina Frankovka” Od 2014. certificirani je senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy - Bad Kleinkirchheim). 2013. godine sudjelovao je u znanstveno-stručnoj edukaciji „Lallemand malolactic fermentation education“ u Toulouseu (Francuska). Do sada kao autor ili koautor ima objavljeno 18 znanstvenih radova od kojih su 4 rada iz skupine a1, 6 radova iz skupine a2 te 8 radova iz skupine a3. Koautor je priručnika „Proizvodnja jabučnoga vina na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“. Stručna djelatnost ogleda se u četrdesetak članaka objavljenih u domaćem časopisu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom.