Spiralne gredice idealan su odabir za uzgoj ljekovitog i začinskog bilja. Ljekovito i začinsko bilje većinom sadimo u povrtnjaku, uz rub gredica s povrćem, u cvjetnjaku i u ukrasne tegle. Iako će i tako dobro rasti, trajne ljekovite i začinske biljke izvrsno će uspijevati na gredici uređenoj u obliku kamene spirale (biljna spirala).

Spiralna gredica bi trebala imati sunčani položaj u vrtu ili pored kuće kako bi vam začini uvijek bili pri ruci. Tlocrt spiralne gredice u obliku puževe kućice označite uz pomoć kolčića, špage i metra, a možete ga zacrtati sa štihačom. Spirala se treba otvarati prema smjeru juga. Unutar označenih granica iskopajte tlo na dubinu od 30- ak cm te nasipajte sloj šljunka i krupnog pijeska za drenažu i temelj za izgradnju suhozida. Počnite s izgradnjom spirale – polaganjem prvog reda kamena u obliku spirale sa dva zavoja. Možete upotrijebiti prirodni kamen, staru ciglu ili crijep, drvene oblice.

Za izgradnju zida kao vezivni materijal možete koristiti blato (zemlja pomiješana s vodom). U te rupe na zidu mogu se zasaditi otporne vrste kao što su žednjak, timijan i čuvarkuća na sunčanoj strani spirale, a paprat na sjevernoj strani. Kad dosegnete visinu od 50 cm, spiralu zapunite šljunkom i krupnim pijeskom. U najvišem dijelu spirale debljina drenažnog sloja iznosi 50 cm, a u nižim dijelovima je tanji. Nastavite sa gradnjom zida sve dok unutarnji, najviši dio spirale ne dosegne visinu od 80 cm. Nakon toga spirala se puni sa zemljom.

Ovisno o zahtjevima pojedine vrste u gredici postoje 4 zone sa 4 različite mješavine zemlje, pijeska i komposta. Tako se na vrhu spirale nalazi suha zona sa mješavinom pola zemlje i pola pijeska. Prema nižim dijelovima spirale sve je manji udio pijeska, a povećava se udio zemlje i komposta. U srednji dio spirale može se staviti zemlja manje bogata humusom. Nemojte odmah nakon što se izgradili spiralnu gredicu saditi biljke. Pričekajte da padne nekoliko puta kiša od koje će se zemlja slegnuti. Spirala visine oko 80 cm i promjera do 3 metra dovoljna je za sadnju 12 različitih vrsta.

Biljne vrste za spiralne gredice

Prednost spiralne gredice je u tome da se na njoj za svaku biljnu vrstu može stvoriti idealna mikroklima – uzdignutost od tla, spiralni oblik i vrsta supstrata. Tijekom dana kamen se zagrije na suncu, a kasnije isijava toplinu. Na spiralnoj gredici možemo osim trajnica začinskog bilja zasaditi i neke vrste povrća (jednogodišnje) i cvijeća. Na vrhu spirale posadite mediteranske začinske i ljekovite biljke koje vole suha, ocjedita tla i puno sunca: kadulja, smilje, lavanda, ružmarin, majčina dušica, timijan, origano, primorski vrisak. U srednjem dijelu spirale uvjeti pogoduju rastu nevena, kamilice, vlasca, čili papričica, miloduha, dragoljuba, celera i peršina. U nižim dijelovima spirale posadite vrste koje preferiraju vlažnija i hranjivija tla: metvica, pelin, bosiljak, komorač, kopar, hren, mažuran i pupavica (Echinacea purpurea).

Mjere njege

Važnost malčiranja spiralne gredice je u tome što održava vlažnost tla, omogućuje biološku plodnost tla (mikroorganizmi) i svojim raspadanjem tlo obogaćuje hranjivim tvarima. Pogodni materijali za pokrivanjanje tla između biljaka su kora drveta, slama, lišće, pokošena trava, a može i navlaženi komadi kartona. Korovne biljke treba redovito plijeviti. Tijekom ljetnih sušnih mjeseci biljke treba zalijevati, a donje dijelove spirale jednom godišnje prihraniti zrelim stajskim gnojem ili kompostom.

spiralne gredice
Prethodni članakFrancuska je zabranila svih pet pesticida povezanih sa smrtnim slučajevima pčela!
Sljedeći članak3. ZELINSKA ŠATORIJADA
Gabrijela Vrbetić, mag. ing. agr.
Magistra inženjerka hortikulture, stručna je suradnica Gospodarskog lista i član je Hrvatskog botaničkog društva (HboD). Rođena je 1986. godine. Diplomski studij završava 2011. godine obranom diplomskog rada na temu „Ukorjenjivanje reznica Juniperus squamata 'Blue Star'“,a preddiplomski završnim radom „Plutajući sustav u uzgoju lisnatog povrća“ U periodu od 10.2010. – 01.2011. godine odlazi na stručnu praksu na Agronomski fakultet u Ateni (Grčka), gdje je radila kao tehnolog u hidroponskom uzgoju jagoda na kamenoj vuni. Od 06.2012. – 05.2013. godine radi kao asistent na Zavodu za poljoprivrednu botaniku na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao koautor sudjeluje na simpoziju; 4. Hrvatski botanički kongres (Ljekovite i otrovne biljne vrste Plešivičkog prigorja (SZ Hrvatska), 2013.) Njen tim je 2010. godine osvojio 1. mjesto na natjecanju Case Study Competition za rješavanje poslovnog slučaja „Agregati oko nas“ tvrtke Holcim d.o.o. te nastavlja raditi kod njih na projektu „Holcim Agrocal“ (05. – 09.2011.). Član je Hrvatskog botaničkog društva (HBoD).