Ako sada propustite sadnju lukovičastog cvijeća na okućnici, u proljeće ćete biti prikraćeni za veliki užitak. U vrtu ga sada posadite na posebnim gredicama, uz puteve ili među trajnicama na kamenjari gdje godinama mogu ostati na istom mjestu.

Neke od njih, na primjer narcise, stvaraju velike skupine koje u vrijeme cvatnje lijepo izgledaju. Ako pak želimo da nam se cvatuće biljke na gredici izmjenjuju, tada lukovice vadimo nakon cvatnje, najčešće u svibnju i tako se oslobađa mjesto za ljetne cvjetnice. Velik je broj cvatućeg lukovičastog bilja, a ovdje ćemo spomenuti one najznačajnije vrste, koje se sade u jesen, a cvatu u proljeće.

Zumbuli i tulipani

Velikocvjetni zumbuli vrlo su lijepi, mirisni i pravi su ukras svakog vrta. Nakon cvatnje, kada lišće uvene, potrebno ih je izvaditi iz zemlje i do jeseni spremiti na hladno i tamno mjesto.
S tulipanima je lakše. Postoje rani, niski, botanički (koji imaju više cvjetova), Darwinovi tulipani, papagajski tulipani, punocvjetni i mnogi drugi. Rastresite grupe izgledaju vrlo lijepo i same, ali još su ljepše kada rastu među trajnicama ili na cvjetnim gredicama na kojima su kao podrast posađene maćuhice, proljetni šeboj i drugo cvijeće.
Kada se u listopadu s gredice skine ljetno cvatuće bilje, vrijeme je da se posade lukovice. Gredice treba prekopati na dubinu 15 do 20 cm, a pri tom se uništavaju korovi.
Lukovice se sade pomoću sadilice ili lopatice za sadnju, a ima i posebnih lopatica za lukovice. Tulipani se sade oko 10 cm duboko i ako nema međusadnje, npr. maćuhica, razmak između lukovica je oko 15 cm. Za sadnju u vrtu dovoljno su velike lukovice promjera 10 do 12 cm. Lukovice zumbula su veće pa treba iskopati veću jamicu i odozgo ih pokriti s barem 5 cm zemlje. Razmak kod njihove sadnje iznosi 20 do 25 cm, a promjer lukovice za vrt treba biti oko 14 cm. Preparirane lukovice su skuplje pa se koriste za tzv. pospješivanje, odnosno način uzgoja u zatvorenom prostoru tako da cvatnja bude zimi, od prosinca do veljače. Za vrt su takve lukovice preskupe i nije potrebno da za normalnu cvatnju budu preparirane.
Ako ispod lukovica raste nisko prol jetno , tzv. dvogodišnje bilje, sađeno na razmak 12 do 20 cm, one se mogu saditi i na razmak od 30 cm pa će nam trebati manji broj lukovica. Ovakve gredice u proljeće još ljepše izgledaju jer se mogu postići razne kombinacije boja: tamnoplave maćuhice i žuti tulipani; bijele maćuhice ili žuti jaglaci s plavim zumbulima ili crvenim tulipanima; ružičaste silene i plavo-ružičasti tulipani i druge kombinacije.

Narcise

Narcise su prikladnije za popunjavanje praznih mjesta na kamenjari nego za sadnju na posebne gredice. Međutim, one vrlo lijepo izgledaju posađene posebno na travnjaku ispod cvatućeg grmlja i drveća. S godinama će se raširiti po većoj površini travnjaka, što će u proljeće stvoriti vrlo lijep ugođaj.
Važno je da se na tim mjestima trava ne kosi tako dugo dok lišće lukovičastog bilja ne uvene. Pri mogućem presađivanju treba paziti da se lukovice ne isuše, što znači da ih treba što prije posaditi.
Narcise su otpornije od zumbula i tulipana, a osim toga su i dugotrajnije. To znači da su dulje na istom mjestu, bujnije rastu i obilnije cvatu. Cvjetovi zumbula i tulipana iz godine u godinu postaju sitniji i na kraju, osobito ako se lukovice ne vade, nestanu. Zato u prvi plan vrta svake godine sadimo svježe lukovice zumbula i tulipana, a one koje smo u proljeće izvadili, sadimo na nekom manje upadljivom dijelu vrta.

Šafrani i drugo sitno lukovičasto bilje

Ove vrste lukovica prikladnije su za trajnu i tzv. divlju sadnju. Rjeđe se sade na cvjetne gredice. Osobito lijepo djeluju slobodno posađene ispod cvatućeg grmlja i drveća kao što su ukrasna japanska trešnja i jabuka, ispod breza i crnogorice. Među ove vrste uz šafrane ubrajamo presličicu, procjepak, kinodoksu i drijemovac. Sve ove sitne lukovičaste biljke treba krajem rujna, najkasnije do sredine listopada posaditi 5 cm duboko na razmak 7 do 10 cm. Ono se samo vrlo brzo razmnožava, pa je najbolje da godinama ostane na istom mjestu. Ako želimo kombinirati lukovičasto bilje s pokrivačima tla, treba se odlučiti koju vrstu bilja ćemo prvu posaditi. Jednostavnije je da se najprije posade lukovice, a zatim između njih pokrivači tla.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPoremećaji u ishrani vinove loze
Sljedeći članakBilje i plodovi u domaćim rakijama
Avatar
Darko Kantoci, dipl. ing. agr. 1990. godine diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu (odjel vinogradarsko, vrtlarsko, voćarski). Već je dugi niz godina vanjski suradnik Gospodarskog i Mljekarskog lista. Darko Kantoci, dipl. ing. agronomije (Zagreb, 1964.) nakon srednje škole diplomirao je 1990. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, odjel vinogradarsko, vrtlarsko, voćarski (VVV). Autor se tijekom studija i poslije bavio projektiranjem i uređenjem privatih okućnica i zelenih površina. Već niz godina aktivan je vanjski suradnik Gospodarskog lista i Mljekarskog lista, u kojima se pojavljuje kao autor stručnih i popularnih članaka.